Zasad, puno vike ni za što. Iako je vikend bio osrednje vremenske prognoze, oni vikendaši koji su u Hrvatsku došli iz Slovenije i Italije, najnormalnije su prošli granicu kao i dosad. Gužve su bile prosječne, i novi privremeni režim na granicama nije bitnije utjecao na uobičajene turističke brojke za ovo doba godine.

Ljudska želja za kretanjem i slobodom nije zaustavljena time što su aktivne privremene djelomične mjere postrožavanja kontrole na granicama, koje su uvedene zbog bliskoistočne krize, migrantskog vala i opasnosti od terorizma. Iako su sve sigurnosne službe zacijelo dignute na maksimum nakon terorističkih napada u Bruxellesu i manjih incidenata u drugim državama, to nije nešto što »obični građani« osjete i vide. Tako je ova, nazovimo je, privremena suspenzija Schengena vjerojatno teža za policijske službenike, i možda prijevoznike, nego turiste i građane. Ni ceh ugostitelja nije osobito uznemiren. Neusporedivo je to s mnogo težim vremenima s kakvima smo se bili sreli u vrijeme pandemije.

Općenito, hrvatska vlast ima relativno liberalan pristup ovom problemu. Oni ne forsiraju nikakve žice, a kamoli žilet-žice, pa i sam premijer Andrej Plenković prije nekoliko dana je na izvanrednoj konferenciji za novinare rekao kako ne misli da će ova privremena suspenzija Schengena ključno utjecati na sigurnost od potencijalnog terorizma, nego da je dobrodošla samo utoliko što će ipak kod građana psihološki utjecati na to da se oni osjećaju sigurno. Baš zato kod građana i nema nekog osobitog problema što sad moraju čekati 10 minuta duže - i oni uvažavaju da potencijalna opasnost postoji, a vjerojatno se osjećaju i sigurnije ako smatraju da policija čini sve što treba za tu sigurnost.

Iako Hrvatskoj nije preostalo ništa drugo nego da prihvati činjenicu da su i Italija i Slovenija uvele ove dodatne kontrole, u hrvatskoj Vladi ne kriju da time nisu osobito oduševljeni, i da Hrvatska sama to ne bi sigurno učinila. Oni su, naime, stava da se suspenzijom Schengena ne može zaustaviti migrante, a ni teroriste, upravo zato jer krijumčarski lanci i terorizam jesu kriminalna djelatnost, i ionako ni jedni ni drugi ne prolaze legalnom granicom. Hrvatska, stoga, ne želi Frontex unutar svojih granica, nego u Bosni i Hercegovini, jer su u Vladi stava da svi zajedno unutar EU-a trebaju braniti tu istočnu granicu Hrvatske od migranata, umjesto ovih postupnih »stepenica« zaštite na granici svakoj od država članica. Posebno je pritom nepotrebno pooštravati režim, primjerice, kad je Mađarska u pitanju, jer ona sigurno nije prva na udaru migranata s istoka.

Hrvatska je tu najistaknutija zbog svog geopolitičkog položaja, no svejedno su protiv pooštravanja i žica, ali zato od BiH traže da odradi svoj dio posla na svojim granicama prema Hrvatskoj, a ta je granica naravno najduža, preko 1.100 kilometara. Kako pišu mediji, jedina učinkovita mjera koja bi smanjila priljev ilegalnih migranata na vanjskim granicama EU-a, prema mišljenju hrvatskih vlasti, jest promjena uredbe o postupku azila EU-a, koja se očekuje do kraja mandata ovog saziva Europske komisije. Ona bi omogućila državama članicama da po hitnom postupku vraćaju ilegalne migrante tamo odakle su došli. U to bi onda trebao biti uključen Frontex sa svojom opremom, odnosno osiguravati zrakoplove koje bi prevozili ilegalne migrante u njihovu domovinu. To je mjera koja bi doslovce fizički spriječila valove dolazaka, ali to bi podrazumijevalo apsolutno jedinstvo svih u EU-u, jer bi inače postojali »džepovi«, odnosno mjesta gdje bi imigranti ipak mogli prolaziti prema zapadu. Da bi mjera bila učinkovita, takvih rupa u granicama ne bi smjelo biti. Zato je ovaj stav vladajućih u Hrvatskoj zasad više želja nego neki čvrsti plan.

Treba pritom imati na umu da je u Hrvatsku ove godine ušao rekordan broj od čak više od 60.000 ilegalnih migranata, pa je stoga broj graničnih policajaca maksimalno povećan na 6.700, a tu je i 2.000 pripadnika interventne i specijalne policije.

Jasno je, dakle, da Europa treba cjelovito zajedničko rješenje. Ali dotad, ova privremena suspenzija Schengena ipak je nužna kao »hitna pomoć«.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast