Piše Ian Tataj

Kulturni barometar: parcijalno optimistično

Ian Tataj / Petra B. Blašković u predstavi "Francamente" (Snimio Milivoj Mijošek Glas Istre / Foto: Istarsko narodno kazalište)

Ian Tataj / Petra B. Blašković u predstavi "Francamente" (Snimio Milivoj Mijošek Glas Istre / Foto: Istarsko narodno kazalište)


Ovaj je tjedan bio obilježen izuzentim gibanjima na kulturnom planu. Neki su ciklusi završeni; neki, kao parni pogon, guraju naprvo, a neki su u nastajanju i pogonjenju. Završili su ciklusi komorne glazbe i ciklusi zborskih festivala i natjecanja, o čemu se više može pročitati u člancima kolega Vanese Begić i Anđela Dagostina.

Dok je u uzletnom zamahu nova sezona Istarskog narodnog kazališta "Oda mladosti", završio je pak dug ciklus izvođenja predstave "Francamente" u pulskom INK-u, u režiji i izvedbi Petre B. Blašković. Ciklus je trajao 15 predstava od ožujka prošle godine, pa sve do protekle srijede. Mada se puno pisalo o toj predstavi, nešto me kopkalo da vidim svojim očima, zašto je u svojih petnaest nastupa uspjela privuči preko 1700 ljudi u INK.

Ono što me je kopkalo je što je predstava temeljena na djelima Franche Rame, poznate – notorne feministice, i priča ženama, o ženama. Ne da ne vjerujem da Petra Blašković može u svakom svojem naumu briljirati, nego sam se pobojao da je predstava nekakav "fem-exploitation" uradak. No radi se upravo o suprotnom. To je priča koja potiče ne samo žene da uvide svoje "stanje", već predstava koju bi svaki muškarac - gospodin trebao upiti, da bi mu bilo jasnije kako može ženu razveseliti, i učiniti joj život boljim; kako podariti ljubav.

Predstava je mahom komična, uz nekoliko tragičnih i tragikomičnih segmenata. Komični su stuntovi glumice u nekoliko navrata grohotom nasmijali pulsku publiku, a sentiment je opstao do samog kraja, gdje je pljeskanje trajalo neprekinuto kojih 4 minute. Obzirom na to da su sada oba narječja predstave izjednačena kao spomenici nematerijalne kulture u Hrvatskoj, (istriotsko narječje stalo je uz bok istrovenetskom upravo tijekom Festivala istriotskog), jedna od krilatica "Francamente" - opstojnost u svojim uvjerenjima, utoliko je jača, jer ipak vidimo i rezultate.

Mjesec je hrvatske knjige, a tjedan, ili barem ova srijeda, bila je danom hrvatske kravate. U obilježavanju dana kada je oko Arene bila zavezana rekordna kravata i koji je stvorio ovaj spomen-dan, nastala je izložba koju se i dalje može pogledati u Domu hrvatskih branitelja i knjiga posvećena kravatama. I mladi i stari su je ovih dana nosili; tko zbog vlastitog gušta, a tko zbog institucionalnog "pogurivanja", ipak smo bili, kako se kaže u krilatici knjige "Hrvati ujedinjeni kravatom", dosta složni u poštivanju tog rupca, ili facola.

Znanstvenici Sveučilišta Jurja Dobrile počašćeni su na dva načina. Rektor Marinko Škare uvrštenjem u top dva posto najcitiranijih u svijetu, a neki od kolega mu (uz druge iz Istre), nagradama na zagrebačkom sajmu inovacija. Filozofi i književnici filozofiraju na Danima eseja. Još se danas stigne čuti i posljednje zaključke u Gradskoj knjižnici u Puli.

Pred kraj tjedna, imali smo i otvorenje nove galerije u Puli; Galerije novo. Zanimljiva je tema, i ovog tjedna općeprisutna, utjecaj umjetne inteligencije na rad i umjetnost. Korado Korlević govorio je o toj temi, dok su u Galeriji novo, dio postava upravo radovi generirani AI-em, ali – po ljudskim parametrima. Kako se postaviti prema umjetnoj inteligenciji, trenutno je pitanje. Mnogi su se izjasnili da ipak smatraju da preuzimanja uloge umjetnika od strane AI-a neće biti - jer, mi smo stvoritelji, a umjetna inteligencija, mora nas slušati. Svi se nadamo tome, mada maštali i o suprotnome.

U ovom tjednu gibanja, Istra je bila i nastavlja biti svojevrsnim epicentrom kulture. Sadržaji su ovog tjedna bili barem jednako zanimljivi kao oni u Zagrebu ili Rijeci; a tjedan još nije gotov, jer se ima pogledati i izložba Marija Devčića u Rojcu, otići na jazz, i gdjegod se još stigne, diljem poluotoka.

Javili su nam se mnogi iz sjeverne, istočne i južne Istre, sa još zanimljivosti i novosti koje imamo vidjeti sljedećih tjedana, a nedavno je obljavljena i "sedmoljetka" planova i prijedloga za kulturu u Gradu Puli, o čemu ćemo razgovarati s činiteljima kulturnog života u Istri. Gledamo dakle, parcijalno optimistično, prema kulturi bez granica, kako je rekao jedan naš sugovornik ovog tjedna, i bez lažnog boemstva u krasnoj zemlji.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter