Hrvatski pravni i ustavni sustav ima zaista puno rupa i nelogičnosti. Ne znamo do kraja tko zapovijeda vojskom, državna vlast ima dvije grane koje se ne mogu dogovoriti o skoro ničemu, pa imamo dvije vanjske politike i prazna veleposlanička mjesta. Sigurnosne službe mjesecima nemaju čelnog čovjeka, a isto je bilo i s puno ključnih imenovanja u Oružanim snagama. Ali majka svih rupetina hrvatskog Ustava je da nije do kraja precizirano kako se sastavlja Vlada nakon parlamentarnih izbora. Oni će bit sljedeće godine, najvjerojatnije u proljeće, a nakon njih mogla bi nam se dogoditi prava drama.

Čak i da su odnosi predsjednika i premijera normalni i suradnički opet bi se mogla dogoditi drama. A budući da su oni, malo je reći, krajnje loši drama je zajamčena. O čemu se, naime, radi. Ustav ne određuje koliko dugo mogu trajati pregovori stranaka o formiranju vladajuće većine. O tome ne piše ništa. Baš ništa. Naravno, ako je već u izbornoj noći sve jasno, ako jedna opcija ima apsolutnu većinu ili je već tada pronašla sigurne koalicijske partnere, onda njima svima samo preostaje da drugo jutro prikupe 76 potpisa. I onda onaj koga oni podržavaju za premijera ode na Pantovčak kako bi mu predsjednik Republike dao mandat za sastavljanje nove Vlade. Ovo s potpisima ne piše u Ustavu, ali je to kroz zadnja dva desetljeća postala ustavna praksa koju svi uvažavaju. Predsjednik Republike tu nema nikakav manevarski prostor i mora dati mandat onome tko mu te potpise donese. Tako je bilo na zadnjim izborima u srpnju 2020. godine. Sve je bilo jasno.

Međutim, ništa, ili gotovo ništa nije jasno ako nakon izbora postoje dvije suprotstavljene opcije koje bi obje s nekom trećom mogle sastaviti vladajuću većinu. Tako je bilo nakon izbora 2015. godine. Nigdje ne piše u Ustavu koliko bi dugo ti pregovori mogli potrajati. I tu postoji veliki prostor diskrecije predsjednika Republike. Mada nije jasno ni kako bi on, i što je još važnije kada, u skladu s Ustavom mogao koristiti svoju ovlast da u slučaju neuspjeha ovih pregovora imenuje tehničku Vladu i raspiše nove parlamentarne izbore. Prije sedam godina tadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović već je nakon nekoliko tjedana željela nametnuti svoju Vladu i raspisati izbore. U tome su je podržali ustavni stručnjaci od kojih je tadašnji premijer Zoran Milanović uzalud zahtijevao da mu pokažu ustavnu normu koja bi bila osnova za njihovo mišljenje. Naravno, nisu je mogli pokazati jer takve norme nema. Ali bez obzira na to zemlji je zahvaljujući tadašnjoj predsjednici i ustavnim stručnjacima zaprijetila nezapamćena ustavna i politička kriza jer je Milanović, s punim pravom, čak zaprijetio da fizički neće pustiti članove nove Vlade da uđu u Banske dvore. Na kraju je HDZ u zadnji čas pronašao Tima Oreškovića čime je kriza bila spriječena.

Milanović je sada predsjednik. I ništa ga ne sprječava da promijeni stajalište koje je imao kao premijer. To je, uostalom, već napravio kada je u pitanju zapovijedanje HV-om. Pa zašto ne bi i sada. Istina, on je jučer jasno i nedvosmisleno potvrdio da će dati mandat onome tko mu donese 76 potpisa. Ali što će se dogoditi ako će za sastavljanje većine trebati tjedni, možda i mjeseci. O tome nije jučer rekao baš ništa. Nakon koliko će vremena posegnuti za ovlasti da imenuje tehničku Vladu i raspiše nove izbore. To je ogromna ovlast šefa države, a zbog toga što Ustav nije detaljno opisao kako se ona može koristiti, može dovesti do prave ustavne krize. Recimo, predsjednik, svejedno Milanović ili netko tko će doći nakon njega, može posegnuti za ovom ovlašću ako sazna da je opcija kojoj nije naklonjen nakon mjesec ili dva pregovora na korak do toga da sastavi većinu. Može se samo zamisliti odgovor te opcije. Milanović je 2015. čak i sastavio većinu s Mostom koja se raspala već sljedećeg jutra kada je bijesni Božo Petrov izjurio iz predsjedničkih dvora. Uz sve to, predsjedniku Ustav ne brani ni da se, koristeći svoj utjecaj, sam aktivno uključi u pregovore oko formiranje nove većine. Da su u HDZ-u svjesni ove situacije, pokazuje i istup ministra pravosuđa Ivana Malenice. Ali ruke ovoj i bilo kojoj drugoj Vladi ovdje su prilično vezane.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast