Zakon o izbornim jedinicama zaista nema sreće. Nakon svih peripetija i političkih sukoba konačno je objavljen u Narodnim novinama i kada su svi mislili da je sve gotovo, dogodio se nagli preokret. Naime, objava u službenom glasniku dogodila se 4. listopada, a u njemu samom piše da je stupio na snagu već 1. listopada. Dakle tri dana ranije. Zbog toga će Sabor morati ponovo raspravljati o ovom Zakonu kako bi se sve vratilo na pravu stazu.

Po svemu sudeći, i ovaj je slučaj posljedica sukoba između Vlade i predsjednika Republike. Osim toga, ovo je još jedna rupa u hrvatskom ustavnopravosudnom sustavu. S jedne strane vladajuća je koalicija odradila svoje. U Saboru je izglasala izmjene Zakona o izbornim jedinicama 28. rujna, što znači da je sve napravljeno u skladu s odlukom Ustavnog suda po kojoj stara verzija izbornog zakona prestaje vrijediti s 1. listopadom. I zbog toga u izmjenama zakona piše da one stupaju na snagu baš tog dana, 1 listopada. Možda se i moglo staviti da one stupaju na snagu recimo 10. listopada, ili recimo osam dana nakon objave u Narodnim novinama. Ili na neki treći datum. U tom razdoblju, dakle, od 1. listopada pa do dana stupanja na snagu izmjena, Hrvatska ne bi imala izborni zakon. Kao što ga nema ni sada, budući da je objavljen tri dana nakon što bi trebao stupiti na snagu. Ali nikakve štete od toga neće biti. Vlada će već sljedeći tjedan poslati novi prijedlog, cijela će se procedura ponoviti i sve će biti u redu.

S druge pak strane, ni predsjednik Republike nije u nikakvom prekršaju jer je zakonski tekst potpisao u Ustavom propisanom roku od osam dana. Nikakvog prekršaja, dakle, nema na strani Zorana Milanovića jer je sve napravio u skladu s Ustavom. Možda da je kod njega bilo samo malo više dobre volje, do ove situacije moguće ne bi ni došlo. Naravno, do nje ne bi došlo i da je vladajuća većina donošenje izmjena Zakona pomaknula desetak dana ranije. I predsjednik ne bi imao mogućnost gurnuti cijelu stvar u dodatni problem. Naravno, Milanović nije nikakav Vladin pisar da bi morao skakati na njen mig. Ali s malo više dobre volje s njegove strane, i ova se neugodna situacija lako mogla izbjeći.

Oporba je već najavljivala zahtjev Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ovih izmjena. Međutim, to bi trebalo polučiti uspjeh jer Ustavni sud nema, odnosno ne bi trebao imati jer se kod ove institucije nikad ne zna, nikakvih ingerencija da se miješa u izgled izbornog zakona. I to iz jednostavnog razloga jer sam Ustav ne govori baš ništa o tome koliko bi izbornih jedinica moglo biti i kako bi one trebale izgledati. Može ih biti kao što je slučaj sada deset s po 14 izabranih zastupnika, ili 14 jedinica s po deset zastupnika, ili dvije s po 70 zastupnika. Ili jedna s 140. Ili njih 140 u kojima se bira po jedan zastupnik. A to su samo varijante kada se bira 140 zastupnika. Ustav naime govori da ih najviše može biti 160, pa i tu ima bezbroj varijanti.

Malo je vjerojatno da bi Ustavni sud mogao napraviti bilo kakve probleme i kada je u pitanju ovaj bizaran slučaj da je u Narodnim novinama objavljen zakon u kojem piše da je na snagu stupio tri dana ranije. Tako da će ovaj slučaj vrlo brzo biti zaboravljen nakon što se u sljedećih deset dana ovaj problem riješi.

Ali ovaj slučaj samo govori da je sustav prepun zakonskih i ustavnih rupa koje onda omogućavaju da se dogode ovakve bizarnosti. Budući da su parlamentarni izbori moguće za šest, sedam mjeseci, pred nama bi se mogla vrlo brzo pojaviti majka svih ustavnih rupetina. Naime, Ustav ne govori ništa o tome koliko dugo nakon izbora mogu trajati konzultacije političkih stranaka o sastavljanju nove parlamentarne većine. Prije osam godina došlo je do ustavne krize nakon što je tadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon samo nekoliko tjedana odlučila imenovati tehničku Vladu i raspisati nove izbore. A imajući u vidu odnose Milanovića i HDZ-a, u slučaju da parlamentarni izbori ne iznjedre jasnu većinu iste večeri, pred nama će biti ustavni i politički cirkus prema kojem je ova zavrzlama sa stupanjem na snagu zakona o izbornim jedinicama prava mala dječja igra. Ali ni ona se nije trebala dogoditi.

Povezane vijesti

• Birači: U srijedu istječe rok za privremeni upis, registracije i potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta
• Birači nikad nisu u krivu
• Birači odlučuju pobjednika izbora