Izborni zakon je isti od 1999.. Krajem te godine u vrlo delikatnom trenutku Sabor je izglasao zakon o izbornim jedinicama. Baš kao i danas oporba je kritizirala vladajući HDZ zbog namještanja jedinica u svoju korist. Budući da je tada, kao i danas, glavni meštar bio neuništivi Vladimir Šeks, oporba je govorila da se tu radi o svojevrsnom »šekimanderingu«. Odnosno da je Šeks skrojio izborne jedinice na način da pokuša izigrati biračku volju. I tad se prizivala intervencija Ustavnog suda, govorilo se o pokušajima izborne prijevare i falsificiranju izbora.

I onda je došao 3. siječnja 2000.. Na parlamentarnim izborima koji su se održali toga dana tadašnja je oporba, blago rečeno, pomela HDZ. Nikada ni prije ni poslije jedna opcija nije tako trijumfalno pobijedila na parlamentarnim izborima. Zajednička lista SDP-a i HSLS-a osvojila je čak 71 od ukupno 140 saborskih mandata koji su se birali u regularnim izbornim jedinicama. Da nema izborne bizarnosti s manjinama i dijasporom koja u ovakvim razmjerima postoji samo u Hrvatskoj, ove bi dvije stranke tada same imale većinu u Saboru. Dodatne mandate donijela je takozvana četvorka - HNS, LS, HSS i IDS - pa je na kraju ta ujedinjena oporba bila samo na korak od dvotrećinske većine da sama može mijenjati Ustav. Ukratko, oporba je rasturila HDZ koji je u tom trenutku bio u vrlo teškom položaju nakon smrti svog osnivača i prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te nakon ovako katastrofalnog gubitka parlamentarnih izbora.

Slična se stvar dogodila i u prosincu 2011. godine kada je ujedinjena oporba pod firmom "Kukuriku koalicije" također pomela HDZ. A, naravno, izbori su se održali po pravilima istog onog izbornog zakona koji su 12 godina ranije proglašavali HDZ-ovom podvalom. Naravno, dosad je HDZ pobijedio čak četiri puta - 2003., 2007., 2016. I 2020. ali, naravno, ne zbog izbornog zakona koji bi im pogodovao, nego zbog činjenice da su dobili većinu glasova. A na izborima 2015. godine, ako bi se gledalo samo deset originalnih izbornih jedinica, rezultat je bio neodlučan. SDP-ova i HDZ-ova koalicija osvojile su podjednak broj saborskih mandata.

Dakle, izborni je zakon u zadnje 24 godine položio sve moguće testove. Rezultati parlamentarnih izbora sedam su puta pokazali da ovakav izborni Zakon ne pogoduje ni jednoj stranci.

Tako će biti i na ovim izborima. Tko dobije više glasova, taj će pobijediti na izborima. I to je to. Naravno, kada se pogleda karta Hrvatske podijeljena na ovih deset jedinica, zaista se može reci da one jesu malo čudne. Ali one su takve sada već skoro četvrt stoljeća. Ovim promjenama koje su izglasane jučer one jesu promijenjene, ali je njihov smisao ostao isti. Ali zastupnici u Saboru ne predstavljaju svoje gradove ili općine, već sve građane Hrvatske. Jer po toj bi logici onda kada se u Saboru glasa o nekoj temi koja se tiče, recimo, samo Primorsko- goranske županije ili Istre, saborski zastupnici iz Vinkovaca ili Bjelovara trebali bi napustiti sabornicu. Jer oni nemaju nikakve veze s Rijekom ili Općinom Viškovo. Nije baš ni do kraja jasno zbog čega se u cijelu priču oko izgleda izbornih jedinica upliće Ustavni sud koji oko ove problematike nema ama baš nikakvih ingerencija. Naime u Ustavu nema ni najmanjeg slova ili zareza oko toga kako bi izborne jedinice trebale izgledati.

Jedina stvarna zamjerka oko toga kako će se sljedeće godine izaći na izbore je nesrazmjer broja birača i stanovnika. Taj se raskorak povećao u zadnjih desetak godina jer se veliki broj građana koji se preselio u Njemačku i ostale zapadne zemlje nije odjavio iz svog dosadašnjeg prebivališta. Ali ovo nije novi problem. On postoji već desetljećima i bio je prisutan praktički na svim dosadašnjim izborima. Pa nitko nije dovodio u pitanje njihov legitimitet.

Na sljedećim parlamentarnim izborima pobijedit će ona opcija koja će dobiti više glasova. Ovi napadi na promjene oko izgleda izbornih jedinica u funkciji su pridobivanja političkih bodova. To je legitimno, uostalom politička utakmica nije akademska rasprava, ali nije točno. Tako je bilo 1999., tako je i sada. Izborni zakon ne odlučuje o izbornom pobjedniku. Ta je odluka na građanima. Tako je bilo na svim dosadašnjim izborima.

Povezane vijesti

• Birači: U srijedu istječe rok za privremeni upis, registracije i potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta
• Birači nikad nisu u krivu
• Novi problemi za nove izborne jedinice