Piše Zlatko Crnčec

Sljedeću bismo krizu mogli dočekati spremniji

Ilustracija/Zlatko Crnčec (Pexels/Snimio Davor Kovačević)

Ilustracija/Zlatko Crnčec (Pexels/Snimio Davor Kovačević)


Moglo bi se dogoditi da sljedeći parlamentarni izbori budu prvi na kojima će prevladati gospodarske teme. To, i naravno stara dobra korupcija, dominirat će političkom arenom sljedećih mjeseci. Možda, ali samo možda, u priču bi mogla uskočiti neka nacionalna tema, recimo Zakon o jeziku. Ali kako stvari sada stoje, mirovine, plaće, cijene, inflacija bit će u prvom planu. Plus afere Ina i HEP. Odnosno, korupcija kao takva. Plus malo nacionalnog i svjetonazorskog. I to bi otprilike bilo to.

Posljedice prvo korone, a potom i rata u Ukrajini dovele su do ove situacije. Globalno se gospodarstvo promijenilo zbog lockdowna i poremećaja u svjetskom prometu koji su doveli do toga da cijeli proizvodni procesi u industriji moraju zastati jer dijelovi stoje blokirani u nekakvoj kineskoj luci. Sve je to dovelo do toga da se prilikom kupovine na neke automobile moralo čekati duže nego što su istočni Nijemci prije četrdesetak godina morali čekati na svoje "trabante". Nakon toga dogodio se rat u Ukrajini čija je najznačajnija gospodarska posljedica ta da se Europka unija gotovo preko noći morala odreći jeftinih ruskih energenata. Kakve će biti posljedice ovog gospodarskog potresa teško je i predvidjeti. Jedino što je sigurno jest da neće biti ugodne. Budući da su ove teme dominirale svim ekranima preko kojih građani dobivaju informacije, ova je situacija povećala njihovu osjetljivost na njih. Gospodarske potrese kroz koje prolazi najveće europsko gospodarstvo, ono njemačko, nisu nikako mogli ne primijetiti građani Hrvatske čiji su brojni rođaci, djeca prijatelji i kolege zadnjih osam godina u velikom broju otišli okušati životnu i poslovnu sreću u toj zemlji.

Naravno, osnovni razlog većeg zanimanja građana za gospodarska pitanja jest prvenstveno u tome da je se ovo što se događalo u svijetu izravno i brutalno pogodilo njihov životni standard. Jer jedna od najvećih posljedica cijelog ovog globalnog gospodarskog loma je inflacija. Posebno su jako poskupjeli prehrambeni proizvodi što je opasno osiromašilo one građane koji imaju male plaće i mirovine. Sve veći dio njih sada je došao u klub onih koji gotovo cijele plaće troše na hranu i osnovne higijenske potrepštine. A to je situacija u kojoj naglo pada zanimanje građana za svjetonazorske teme, a raste za one egzistencijalne. Tu su promjenu osjetili i hrvatski političari pa su veliki dio svojih istupa počeli posvećivati gospodarskim temama.

A kao logičan nastavak ovog novog smjera oporba je ponudila i teme korupcije. Logično je da oporbenjaci žele povezati ove dvije teme. Nema ništa logičnije nego napasti Vladu za korupciju u vrijeme velikih gospodarskih turbulencija koje su osiromašile veliki dio građana. Afere Ina i HEP došle su kao naručene. Plus teški promašaji nekih ministara koji su potpuno bez ikakve potrebe ušli u sukob interesa ili grubo prekršili Zakon koji regulira ovu materiju.

Dodatni razlog rastu zanimanja za gospodarske teme može se možda pronaći i u tome što ljude politika sve manje zanima. To naravno nije dobro. Za neko društvo važni su, možda i najvažniji, BDP i životni standard. Ali postoji i niz drugih tema koje određuju kvalitetu života u njemu. Jer to što se na političkoj sceni godinama vode rasprave o povijesti posljedica je činjenice da je Hrvatska prošla kroz brutalan rat. Tko u to ne vjeruje neka pogleda političku scenu u Španjolskoj čija je povijest vrlo slična hrvatskoj.

U svakom slučaju dobro je da se društvena, a samim tim i predizborna rasprava, pomaknula od čisto svjetonazorskih prema gospodarskim temama. Da je zanimanje veliko vidi se i po jučerašnjoj seriji oporbenih presica u Saboru na kojima su oporbenjaci kritizirali peti paket mjera pomoći građanima i tvrtkama. S druge pak strane nakon premijera i cijele Vlade u četvrtak, jučer je ponovo medijski aktivan bio ministar gospodarstva. Svako zlo za neko dobro. Gospodarske teškoće preusmjerila su pažnju ljudi na teme koje dosad nisu dominirale političkom arenom. To će napraviti dodatni pritisak na političku klasu da buduće gospodarske budu što bolje i efikasnije. Pa da sljedeću gospodarsku krizu dočekamo spremni.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter