Problem ilegalnih imigranata mogao bi postati tema u predstojećoj izbornoj kampanji. Naime, zadnjih dana došlo je do značajnog rasta pokušaja ilegalnog prelaska državne granice. Samo jučer spriječen je ulazak više od 600 ljudi koji su željeli iz BiH ilegalno ući u Hrvatsku. Radi se o uzlaznom trendu. Ako bi ovo postala predizborna tema, lako bi se moglo dogoditi da ljevica na njoj izgubi glasove. Naime, iz Možemo! su jučer ustvrdili da nema nikakve potrebe za prenaglašavanjem ovog problema. Možemo! je za »migracijsku politiku s humanim licem«, te naglašavaju da ovo pitanje »ne spada među egizistencijalne teme koje muče građane poput inflacije«. Možda zaista ilegalni prelasci granica većeg broja ljudi nisu »egzistencijalna tema« za one koji to govore dok sjede na nekoj od brojnih terasa u središtu Zagreba. Ali za ljude u Lici, te na Baniji i Kordunu koji žive na migrantskim rutama, ove su stvari ipak malo egzistencijalnije. Možemo! je i nastao iz dijela udruga civilnog društva koje su se 2015. snažno zauzimala da Hrvatska praktički postane mjesto na kojem bi bili prihvatni centri za ilegalne imigrante. Odakle bi oni odlazili prema sjeveru, kada bi se i ako tamošnje bogate zemlje odlučile da ih prime. Ako bi došlo do toga, otvorilo bi se na stotine radnih mjesta za zaposlenike NGO-a koji su gurali ovu soluciju. Ako Možemo! zauzme ovakvu poziciju za sljedeće parlamentarne izbore, to će im jako naštetiti. Posebno u onim izbornim jedinicama kroz koje prolaze imigranti. A moguće i šire. Naravno, ako u proljeće sljedeće godine bude postojao problem povećanog broja ilegalnih imigranata.

Isto vrijedi i za krajnju desnicu. Naime, najveći broj građana ne voli ekstreme. To znači da im je neprihvatljiva i pozicija Možemo! koji istovremeno i negira problem i nudi rješenja za njega, zasad samo na razini bliskih udruga, da bi Hrvatska trebala imati ekstremno liberalnu politiku prihvata imigranata. Ali birači neće prihvatiti ni drugu krajnost, da se na granice postave pojačane policijske, moguće i vojne postrojbe s težim naoružanjem koje bi onda na svaki način, grubo sprječavala bilo kakav ilegalan prelazak granice. Ni to ne bi bilo prihvaćeno. Ne može se tako nešto raditi u Europi u 21. stoljeću. Onoga tko će ze zauzimati za nešto takvo, birači će također kazniti.

Desnica neće dobiti političke bodove ni na tome ako će početi kritizirati Vladu za popustljivost prema imigrantima. Izjave u tom smislu već su se počele pojavljivati. Ako tako nastavi, desnica ne da neće biti honorirana kod birača, nego bi mogla biti i kažnjena. Posebno ako bi u cijelu priču unijela dašak ksenofobije. To je politička priča za dva posto glasova. Ministarstvo unutarnjih poslova jako je dobro odigralo zadnjih par godina i najzaslužnije je da je Hrvatska ušla u sustav Schengena. S jedne strane bio je pritisak udruga i krajnje ljevice u Europskom parlamentu da se svi ilegalni imigranti propuste u Hrvatsku, a s druge zahtjevi vezani za nepropusnost granice kako bi se zadovoljili uvjeti za ukazak u Schengen. Nije bilo lako plivati između ovih oprečnih zahtjeva. Ali na kraju nije došlo do masovnih ilegalnih prelazaka, a Hrvatskoj se nije moglo, osim zbog nekoliko incidenata, prigovoriti da se koristi nelegalnim sredstvima. Na kraju je Hrvatska 1. siječnja ušla u Schengen. Ostaje i pitanje kako će se u ovoj situaciji postaviti SDP. Hoće li slijediti svoje nerealizirane koalicijske partnere iz Možemo! i zauzeti ultraliberalno stajalište prema ilegalnim ulascima i proglasiti ga zanemarivim problemom. Što bi ih moglo skupo koštati u izbornom smislu. Ili će se prikloniti realnom stajalištu. Uostalom, tamo negdje 2019. u Saboru su baš zastupnici SDP-a snažno kritizirali policiju zbog toga jer su se u graničnim područjima prema BiH pojavili ilegalni imigranti koji provaljuju u kuće domaćih ljudi.

Naravno, cijela ova priča može biti i potpuno irelevantna ako u proljeće ili ljeto 2024., kada se budu održali parlamentarni izbori, problem masovnijih ilegalnih prelazaka granice uopće ne bude postojao. Ali ako bude relevantna, onda bi ova tema u svjetlu neizvjesnog izbornog ishoda mogla postati itekako važna. Posebno ako će o pobjedniku odlučivati jedan ili dva saborska mandata.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast