Nema se što reći, opozicija ulazi u predizbornu jesen dobro pripremljena. I SDP i Možemo! izlaze sa svojom politikom stanovanja, mirovinskom, pa čak i novom fiskalnom politikom. Nije da baš moraju spavati na lovorikama zbog toga, ali ljeto čak i nisu sasvim prespavali.

Ali... Uvijek ima neki ali. Danima već slušamo o tome kako je inflacija prevelika zahvaljujući uglavnom onima koji nabrijavaju "trgovačke marže". Takve treba toljagom po glavi, kaže Siniša Hajdaš Dončić. Tome može pomoći samo novi, veći porez na ekstraprofite, jer to su profiteri, kaže Boris Lalovac. Ova Vlada nema rješenja za borbu protiv trgovaca i ugostitelja koji napuhuju cijene, i od toga crpe dobit samo za sebe - ne i za svoje zaposlenike, ili lokalnu zajednicu, kaže Sandra Benčić.

Ali to je ne samo hrvatski problem. To je i problem cijele Europe, jer i u drugim zemljama inflacija buja, a mnogi je (zlo)upotrebljavaju za svoju korist. Kakve odgovore za to vlasti trebaju ponuditi? Zadnjih dana, uoči nove zime i sezone grijanja, razne države traže nove modele - primjerice, talijanska vlada sastaje se ovog tjedna s trgovcima i traži rješenje za cijene. Tvrdoglavo visoka inflacija zadaje glavobolje premijerki Giorgiji Meloni, a kompanije su često na meti kritika budući da podižu cijene snažnije no što im rastu troškovi proizvodnje. A Meloni se također suočava sa sve izraženijim nezadovoljstvom zbog ukidanja programa pomoći siromašnima koje čine stotine tisuća ljudi. Dakle, kod svih je slično. A dobro znamo da se neke stvari još uvijek isplati kupovati u Italiji. Još uvijek je jeftinija od nas, a svakako s višim prosjekom plaća.

No, s druge strane, u Hrvatskoj još ima prostora da se, osim samog posredovanja između proizvođača i trgovaca, Vlada snažnije uključi u rješavanje problema inflacije i samom fiskalnom politikom. Ministar financija Marko Primorac, doduše, kaže kako su u Hrvatskoj kamate na kredite još uvijek niže no u ostatku eurozone, pa je i inflacija i dalje viša. No, i mi smo sad dio eurozone, i taj će se trend mijenjati. Postoji stoga nekoliko novih scenarija - jedno je naprosto zadržavanje poreza na ekstraprofite, koji je bio prošle godine uveden kao privremen, jednogodišnji. Pritom neće biti selektivnog pristupa, i neće biti oporezovane samo banke, nego ili svi ili nitko, kaže ministar.

Koliko god možda bježali od toga, svi će morati reći kako zamišljaju taj porez na ekstraprofite, do u decimalu. Neće biti drugog načina nego da se oni koji bilježe enormne poraste dobiti, bolje porezno reguliraju.

Ideja je i da se možda inflacija pokuša obuzdati mjerama monetarne politike u vidu povećanja kamatnih stopa, to jest poskupljenja kredita, s ciljem da se građanima smanji potencijal za posuđivanje i trošenje novca. No, to sigurno neće dobro odjeknuti. Još jedna opcija koju monetarna politika ima na raspolaganju je i povećanje stope obvezne pričuve, koja je ulaskom Hrvatske u eurozonu smanjena s devet na jedan posto, što je stvorilo dodatnu likvidnost. No, ta opcija može biti učinkovita samo ako se te kamatne stope prenesu i na kamatne stope na kredite, a to u Hrvatskoj nije slučaj.

Pred Vladom je, dakle, težak zadatak da nađe modus operandi prema inflaciji, odnosno da obuzda profitere koji cijene nerealno dižu u nebo. Problem je, gledajući iz pozicije promatrača, da ni oporba zasad nije ponudila rješenje s konkretnim stopama tog poreza. Od poreza na dobit i od poreza na nekretnine sve političke opcije bježe već godinama kao vrag od tamjana, i to redom, od SDP-a do HDZ-a. No, ove prilike jednu će vlast natjerati da i to regulira. Paradoks je u tome da će ona stranka koja prva to učini i predloži zapravo biti pobjednik na izborima. Jer mnogo je više birača koji će to nagraditi nego onih koji u svoj privatni džep trpaju bogatstvo koje zarađuju na inflaciji.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast