Mlad čovjek često je bahat. Živi u trenutku i hoće sad i sve. Takva je mladost. Možda je i bolje da je tako. Kada bi mlad čovjek u Hrvatskoj poslušao savjete onih iskusnijih, krenuo bi razmišljati čim se zaposli o mirovini. Ako isti taj mladi čovjek nema sreću da ga životni put nanese u poslove koji rezultiraju povlaštenom mirovinom, izračun njegove starosne penzije mogao bi ga jedino natjerati u očaj i ludilo. Ili u mahnitu štednju bez koje će mu umirovljenički dani, ako ih dočeka, izgledati kao svakodnevna borba za opstanak u paklu. I ove godine je rujan lijepo počeo.

A u rujnu i listopadu na naše obale često dolaze sjeverno i zapadnoeuropski umirovljenici kako bi osunčali stare kosti. U isto vrijeme naši umirovljenici ne mogu ići nigdje. Čak ni u hit mediteransku destinaciju, a to je ove godine Albanija. Ne mogu jer od prosječne hrvatske mirovine ne mogu platiti ni autobusnu kartu, a kamoli smještaj. Ma koliko on jeftiniji bio. Prosječan hrvatski umirovljenik ne može ni mjesec dana zatvoriti s prosječnom hrvatskom mirovinom, a kamoli da bi si mogao pruštiti bilo što što je izvan obaveznih izdataka, a to su hrana, režije, lijekovi. I neki euro za rođendane unučadi. Kako prosječan hrvatski umirovljenik preživi s 500 eura mjesec dana na ovu skupoću, prava je enigma. Nekako se čini da je oduvijek tako. Čovjek cijeli život radi, muči se i onda umirovljeničke dane provodi kao umjetnik preživljavanja. Tako je bilo i tako će biti.

A da su vremena teška, teška su. Vlada premijera Andreja Plenkovića kao jedan od prioriteta izdvojila je borbu protiv socijalnih frakcija u vremenu u kojemu inflacija poništi bilo koji iskorak kada je riječ o povećanju primanja onih koji su najugroženiji. Jer, mirovine se povećavaju za desetak eura, a to svake godine, a ove godine naročito, poništi samo jedan odlazak na tržnicu tijekom turističke sezone. Jedino u čemu je Vlada uspjela jest zaustavljanje divljanja cijena energenata jer nezamislivo je da bi i radnici, a kamoli umirovljenici, mogli plaćati tržišne cijene struje, plina i goriva.

Godina 2023. je ušla u završni kvartal i još je malo ostalo do početka odbrojavanja do novih parlamentarnih izbora. Svi akteri u procesu pregovaranja, kada je riječ o mirovinama, to moraju iskoristiti kako bi iz proračuna izvukli koliko god mogu za povećanje mirovina. Ako neće sljedećih mjeseci, pitanje je kad će. Svaka je vlada lakše ruke uoči izbora, a takva je i Plenkovićeva vlada.

Trenutno je aktualna inicijativa izmjene pet zakona koje bi trebale popraviti status 15 tisuća umirovljenika koji primaju kombiniranu mirovinu, onu iz prvog i drugog stupa, ali i budućih umirovljenika koji će po odlasku u mirovinu birati taj model. S druge strane, umirovljeničke udruge inzistiraju na poboljšanju standarda preostalih milijun i 210 tisuća aktualnih umirovljenika. No, u Vladi najprije moraju izračunati koliko bi to koštalo, prije svega zahtjev da se zakonom uredi isplata određenog godišnjeg dodataka, koji bi trebao biti nešto poput 13. mirovine.

Umirovljenici su disciplinirani kada je riječ o izlasku na izbore. Zato nema političke stranke koja im se neće obraćati i obećavati im da je vrijeme da se stvari promijene i da se pokaže zahvalnost prema onima koji su cijeli život pošteno radili. I da je neprihvatljivo da moraju prosjačiti. Plenković će tvrditi da stopa povećanja mirovina od 1. srpnja 2023. iznosi 8,42 posto i da je riječ je o najvećoj stopi usklađivanja mirovina od 1. siječnja 1999. godine. U prijevodu, prosječno povećanje mirovina iznosit će oko 38 eura, a prosječna neto mirovina nakon ovog usklađivanja iznosit će 508 eura. Pohvalit će se premijer da je prosječna mirovina u mandatu ove vlade povećana za 44 posto, a najniže za 51 posto. S druge strane, SDP već sada obećava da će do 2027. godine povećati prosječnu mirovinu za 250 eura, na 750 eura.

Tako će biti do izbora, a nakon izbora umjetnici preživljavanja i dalje će se morati zadovoljavati mrvicama koje će im omogućiti da spoje kraj s krajem. I budu sretni ako im ostane koji euro za dar unučadi. S reformom ili bez reforme mirovinskih stupova za čije razumijevanje je potrebno upisati nekakav poslijediplomski studij. Kako bi se shvatilo na koji način je moguće dobiti mirovinu za nekoliko desetaka eura veću. A i to samo zahvaljujući "socijalnoj osjetljivosti" vlade, ma koja ona bila.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast