Kako god bilo, koliko god i dalje sve bilo skupo, inflacija ipak pada. Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena usporila je u srpnju na 7,4 posto na godišnjoj razini, i to predstavlja usporavanje inflacije osmi mjesec zaredom te najnižu stopu inflacije od lanjskog ožujka.

Ohrabrujuće je to, a i vidljivo prostim okom jer ako ništa drugo trgovine imaju toliko puno akcija da na taj način bar prividno smanjuju cijene. Svi smo svjedoci koliko je uoči uvođenja eura oko nove godine sve bilo poskupjelo. Sada se cijene vraćaju u normalu, bar donekle, a također i Vlada je bar donekle pokušavala kontrolirati te cijene početkom godine i napravila pritisak na trgovce da dignu ručnu. I to je dijelom čak i uspjelo.

Naravno, u pozadini je uvijek cijena nafte i energenata, koja je na proljeće i sad na početku ljeta padala, uobičajeno sezonski, čak i nevezano uz rat u Ukrajini. Ali evo cijene nafte opet rastu peti tjedan zaredom. Hoće li Vlada pritom nastaviti sa svojim mjerama zaštite za sve građane, ili će to svesti samo na socijalno potrebite, procijenit će se najesen. Za to vrijeme cijene u trgovinama se normaliziraju, a to se možda najviše vidi po cijenama mesa koje više nisu onako apsurdne kakve su bile početkom godine.

Kako se dobro sjećamo, u studenome prošle godine inflacija je bila dosegnula rekordnih 13,5 posto, i od tada pada, mada svi dobro znamo da su neki prehrambeni proizvodi tada bili na 20, pa i skoro do 30 posto inflacije.

Trend je bio sličan svugdje u Europi - u Njemačkoj je početkom godine inflacija bila 8,7 posto, da bi sada bila na oko 6 posto. Kod njih je, čini se, glavni razlog recesije u njihovom poslovičnom oprezu, jer je s rastom inflacije potrošnja bila pala još više od tih stopa, mada i kod njih već podaci za svibanj i lipanj govore o oporavku industrijskih narudžbi. To znači da se može očekivati brz izlaz iz recesije, jer je jasno da gospodarstvo i industrija funkcioniraju.

Ipak, uspoređujući podatke, tu je Hrvatska u boljoj poziciji. Mi ipak bilježimo rast, i to od skoro 3 posto, a to je više nego su prve ovogodišnje procjene bile pokazivale. I sreća da je tako, jer naša je privreda manje fleksibilna - za očekivati je da se Njemačka oporavi brže nego bi to bio slučaj s Hrvatskom, da se ponovi 2008. godina.

Ipak, i dalje u cijenama prednjači ono osnovno, a to je prehrana. Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan iznosila je 11,5 posto. Istodobno, prema prvoj procjeni, cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije pale su za 2,1 posto. To je lako prevesti, i zaključiti kako trgovci još uvijek dijelom love u mutnom, a problem koji je sada nastao sa svinjskom kugom sigurno će opet rezultirati rastom cijena te vrste mesa, koje je dosad obično bilo najjeftinije.

Tako se još uvijek vrtimo u začaranom krugu, a pametniji ćemo biti već 17. kolovoza kad će biti objavljeni novi pokazatelji. HNB svakako očekuje daljnje usporavanje, iako cijene nafte globalno opet počinju rasti. Ali u cjelini gledano EU, trend je svugdje relativno dobar: BDP eurozone porastao je za 0,3 posto u odnosu na prvo tromjesečje, nakon pada i stagnacije u prethodna dva razdoblja. Izviješće Eurostata pokazalo je da su potrošačke cijene u srpnju porasle 5,3 posto u odnosu na prošlu godinu, kao što se i očekivalo. A jedino što je u znaku dugotrajnih opasnosti jest tzv. temeljna inflacija, koja isključuje nestabilne troškove poput hrane i energije, a malo je premašila procjene i ostala na 5,5 posto, prvi put od 2021. godine.

Dakle, kako je ekonomija uvijek primarno psihologija, čini se da još uvijek postoje strahovi od ponavljanja krize, posebno vezano uz rat Rusije i Ukrajine, koji najesen još može eskalirati ako Vladimir Putin otpusti kočnice i krene agresivnije rješavati situaciju s Ukrajinom. Ta bojazan još postoji i ukalkulirana je u sve projekcije, na svim razinama. A Hrvatska je kotačić u tom mehanizmu.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast