Ostalo je još dosta vremena do prosinačkih izbornih pahuljica 2024. godine koje će se natjecati da svojom političkom bjelinom i čistoćom zabljesnu u Uredu Predsjednika Republike na Pantovčaku. No, mediji su već počeli nagađati tko bi mogli biti kandidati, uz čiju podršku i za čiji novac, iako prije toga imamo i europske i važne parlamentarne izbore.

Izbori za državnog poglavara ipak su posebni; na njima osoba stječe izniman izborni legitimitet koji je u posvemašnjoj opoziciji njegovim ovlastima. Primjer Zorana Milanovića to najbolje pokazuje: on ne može odrediti ni tko će postrojiti Počasno-zaštitnu bojnu HV-a na Pantovčaku. O ovlastima nad obližnjim jelenima da i ne govorimo.

Ipak, čini se jasnim da Milanović želi opet biti predsjednik, pa što bi inače radio? Već ga je podržao SDP Peđe Grbina, iako je nejasno što će i s SDP-om i s Grbinom biti nakon saborskih izbora. IDS – kojeg je Zoran Milanović prošli puta "izmolio" podršku iako ga je kao premijer pokušao uništiti – ovog je puta rekao da će promisliti o podršci njegovoj kandidaturi. Ali, i za njih nije sigurno koliko ta podrška ima težinu.

HDZ ne otkriva svog kandidata. Vjerojatno zato jer ga nema, iako mediji spominju karijernog diplomata na službi u UN-u Ivana Šimonovića te bivšu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović. Ex-predsjednica je u posljednje vrijeme dosta medijski aktivna, posvuda je ima otkad je izgubila šansu za lukrativnim poslom u UN-u, odnosno za mjesto glavne tajnice NATO saveza gdje je sada glavna kandidatkinja estonska premijerka. Hoće li se HDZ ponovno kladiti na Kolindu, svojedobnu kandidatkinju Tomislava Karamarka, ipak je manje vjerojatno.

Kandidata bi navodno trebala imati i stranka Možemo!, koja bi po posljednjim kombinacijama trebala izaći na izbore s Centrom Ivice Puljka. Dakle, bez SDP-a koji ju snubi već mjesecima. U tom slučaju kandidati mogu biti Tomislav Tomašević, zagrebački gradonačelnik koji će tada već brojiti posljednje mjesece mandata, ili njegov splitski kolega Ivica Puljak. Kao potencijal se spominje i saborska zastupnica Sandra Benčić, iako su njezini potencijali još pomalo nejasni.

Na desnoj strani nema istaknutije figure koja bi mogla osvojiti oko milijun glasova koliko otprilike treba za petogodišnji mandat na Pantovčaku. Most bi mogao pogurnuti dr. Božu Petrova – Hrvatskoj je možda potreban psihijatar na čelu države - dok Domovinski pokret ima Ivana Penavu. Ali ako nisu uspjeli s Miroslavom Škorom, teško će Penava ljepše pjevati.

Od malih stranaka mogla bi se ponovno kandidirati Katarina Peović iz Radničke fronte. U Sabor je ušla jer su je ljudi upoznali u predsjedničkim izborima, a ovoga puta izborni ciklus je obrnut. Slikovita bi bila i kandidatura Karoline Vidović-Krišto ili marginalaca iz Hrvatske stranke kajkavaca, čakavaca i štokavaca koje na prošlim izborima nisu razumjeli ni oni što znaju sva tri dijalekta.

Ipak, daleko su prosinačke izborne pahuljice 2024. godine. Mnogi od današnjih kandidata do tada će se rastopiti u pećnici nacionalne političke kuhinje.

Povezane vijesti

• Olaka obećanja pod maglom Bruxellesa
• Politički novi val
• Krhka vlast u teškim vremenima