Općina Medulin je jednoglasno protiv izgradnje sušionice fekalnog mulja na Kaštijunu, gdje je ona predviđena odmah pored postojećeg Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun. Svi stanovnici Medulina su, vrlo vjerojatno, također protiv, a s njima bi se složili i susjedi iz Pule, koji su također pogođeni smradom s Kaštijuna. U slučaju izgradnje takozvane "muljare", taj smrad i svi pripadajući problemi koji idu uz njega vjerojatno bi bili još veći.

S druge strane fronta praktički sam stoji gradonačelnik Pule Filip Zoričić, koji kaže da Kaštijun nije najsretnije rješenje, ali bi odustajanje bilo katastrofa. On tvrdi da bi promjene u projektu "muljare", kao što je promjena lokacije, dovele do propasti cijelog projekta takozvanih aglomeracija Pula centar i Pula sjever, što bi značilo da se neće ostvariti planirana gradnja kanalizacije za preko 12.000 ljudi koji žive u Puli, Vodnjanu i Fažani. Sve to skupa vrijedno je milijardu kuna, kaže Zoričić, i upozorava da u Hrvatskoj postoji više projekata koji čekaju na novac, nego što novca ima na raspolaganju. Dakle, pojednostavljeno, ako odustanemo od "muljare" na Kaštijunu, izgubit ćemo milijardu kuna EU novca, što su otprilike dva pulska godišnja proračuna.

Na sjednici Vijeća u Medulinu, gdje je izglasana rezolucija protiv muljare, Zoričić je donekle promijenio retoriku, pa je rekao da bismo svi zajedno trebali pronaći alternativu Kaštijunu. "Idemo gdje god treba, valjda se problem može riješiti", rekao je Zoričić, iz čega se može zaključiti da ta milijarda možda ipak ne mora biti izgubljena, sve i da se "muljara" predvidi negdje drugdje. Stara mudrost uostalom kaže da gdje god postoji problem, postoji i rješenje.

Zanimljivo, prvo ime aktivista koji su protiv "muljare", Bojan Blagonić, kaže "uvalili su nam problem, i onda bi mi sada trebali predložiti alternativu". Dakle, kao i inače, aktivisti su notirali da nešto ne valja, ali im ne pada na pamet tražiti rješenje i otkriti što valja. Tako da nam, htjeli ne htjeli, za rješenje ostaju samo političari. Nitko treći se u ovo osinje gnijezdo sigurno neće petljati, jer nije valjda lud.

Na sjednici se moglo čuti i da bi "muljara" mogla biti u kamenolomu u Valturi, dakle u blizini omiljene pulske rekreativne zone. Koliko će trebati proći prije nego se jave aktivisti za spas Šijanske šume, koji će se žestoko protiviti tom rješenju? Vjerojatno minute. Bilo koja lokacija da se izabere - naći će se netko tko će biti protiv, jer nitko ne želi tuđa govna ispred svoga praga. I svi su u pravu - i Medulinci, i Zoričić, i oni koji će biti protiv svake iduće lokacije. Samo se postavlja pitanje - što nam je onda činiti?

Možda najbolje - ništa. Po onoj staroj mudrosti Broja 1, možda bismo trebali sjesti i čekati da se problem riješi sam od sebe. Možda, tko zna, ljudska vrsta evoluira i odjednom prestane imati potrebu za redovnim izbacivanjem... znate već čega. A ako se to ne dogodi, i ako se ništa ne riješi, uvijek nam ostaje opcija da svatko vrši nuždu u kantu i prolijeva taj sadržaj ispred svojih vrata. Tako ćemo biti sigurni da su, ako ništa drugo, ispred našeg praga naša govna.

Šalu na stranu, ali poanta je sljedeća - jedino rješenje je kompromis. Ako želimo imati tu prijeko potrebnu "muljaru", netko će morati popustiti.

Povezane vijesti

• Možemo Pula podržao jednu od najgorih odluka HDZ-ove Vlade
• Milan na Drosini
• Pulski Možemo! je opet pronašao zlu kućicu