Ograničavanje rada trgovine nedjeljom - što je kao novu/staru temu u javnost nedavno ubacio premijer Andrej Plenković - i nije tako sporna ili vruća priča kako se na prvi pogled činilo. Naime, većina građana, glasača gotovo svih parlamentarnih stranaka, podržava zabranu rada nedjeljom, odnosno veće nadnice za radnike koji i na taj dan trebaju biti na poslu. Stoga nije suvišno postaviti pitanje - mogu li se HDZ i SDP kao stranke s najvećom, no osjetno različitom podrškom birača - o tome dogovoriti i usuglasiti zakonsko rješenje koje bi bilo prihvatljivo većini građana.

Naime, kako je pokazalo recentno istraživanje agencije IPSOS za Novu TV, čak 70 posto građana smatra kako je zabrana rada trgovina nedjeljom u redu, dok ih se 27 posto protivi. Tri posto je neodlučnih. Riječ zabrana možda je presnažna - riječ je o ograničavanju broja radnih nedjelja, jer bi se po onome što se čulo iz Banskih dvora radilo 16 nedjelja, te bi kiosci i pekarnice nedjeljom imali skraćeno radno vrijeme. Naravno, dežurne službe i svi koji trebaju raditi ne bi bilo obuhvaćeni nikakvom zabranom.

Stranački gledano, birači Domovinskog pokreta u najvećoj mjeri predvode zagovornike ograničavanja rada nedjeljom. Za to bi se opredijelilo njih 80 posto. Birači Mosta sa 77 posto podržavaju takvu odluku, slijede ih birači HDZ-a, 76 posto, dok su birači SDP-a na 67 posto za zabranu. Birači Možemo, odnosno Zeleno-lijeve koalicije, ne podržavaju zabranu rada nedjeljom - samo njih 32 posto podržava takve zakonske izmjene.

Dakle, od pet stranaka koje u ovom trenutku prelaze izborni prag, birači njih četiri u velikoj većini podržavaju ograničavanje nedjeljnog rada. Od manjih stranaka, zanimljivo je gledište Radničke fronte, čija zastupnica Katarina Peović napominje u javnim istupima da to nije svjetonazorsko, nego radničko pitanje. U toj stranci kažu da nema potrebe da svi trgovački lanci budu otvoreni dva dana vikenda te kako radnike treba odgovarajuće platiti.

S time se slažu i ispitanici u IPSOS-ovom istraživanju - njih 39 posto smatra kako satnica za rad nedjeljom treba biti pedeset posto veća, a nešto manje ih smatra da se nedjeljni rad treba platiti dvostruko. Bolje plaćanje rada nedjeljom traže i oni koji su protiv ograničavanja rada, a takvih je najviše u većim urbanim cjelinama i među visokoobrazovanim stanovništvom.

Mlađi zaposlenici, oni do trideset godina, u velikoj bi mjeri, oko njih 80 posto, radili nedjeljom ako im se to dodatno plati. To i nije neobično jer ili nemaju obitelji i djecu ili im - treba novca.

Zbog svega navedenog, jasno je kako bi se stranke vladajuće većine i opozicijske manjine trebale usuglasiti oko ograničavanja rada nedjeljom, umjesto da se oko toga nepotrebno spore. Mišljenje birača je takvo da ovaj put ne mogu utržiti dodatne bodove za sebe i podizanje vlastitog rejtinga.

Što ne znači da će se svađe i sporenja u Hrvatskom saboru izbjeći.

Povezane vijesti

• Olaka obećanja pod maglom Bruxellesa
• Politički novi val
• Krhka vlast u teškim vremenima