Tjedan istarskih knjižnica otvoren je u ponedjeljak navečer u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula susretom sa svestranim pulskim autorom Igorom Grbićem, s kojime su razgovarali književnik Omer Rak te doc. dr. Matija Jelača.

Nakon pozdravnih riječi Ive Lanča Joldić, koordinatorice programa u Gradskoj knjižnici i čitaonici, Nadie Bužleta u ime Društva bibliotekara Istre te ravnateljice pulske knjižnice Nele Načinović, o Grbićevom je radu govorio Matija Jelača.

Rijeka svjetska pojava

- Ovdje je Igor predstavljen kao zavičajni autor, ali njega doživljavam kao rijetku svjetsku pojavu. Upoznali smo se 2004., nedugo nakon što je knjižnica uselila u ove nove prostore, vidio sam da je posudio neke knjige koje sam i ja tražio, i nakon što smo se susreli, otkrili smo brojne zajedničke književne afinitete. Koliko je njegova osobnost povezana s poezijom, može se vidjeti jednostavnim čitanjem mejlova ili SMS-ova iz njegove korespondencije. On se književnošću bavi na nekoliko razina. Vrlo je važan i njegov prevoditeljski rad, preveo je 26 knjiga iz najširih područja s engleskog, njemačkog, talijanskog, francuskog, a ne zaboravimo njegovu posebnu povezanost, kao i samo poznavanje sanskrta. Kod njega je u svakom prijevodu vidljiva ljubav prema jeziku, njegova djela imaju iznimnu književnu kvalitetu, a tako i prijevodi, izraženije nego kod mnogih koji žive samo od prijevoda. Grbić je osoba prepuna znanja, kazao je Jelača.

Književnik Omer Rak, koji je za sebe rekao da je pisac, naglasio je da se o Grbiću može reći jako puno toga, iznoseći kolaž impresija o njegovim djelima.

- On je umjetnik, lirski nadahnut, dramatičar, esejist, vrsni romanopisac, zna kako iz riječi "iscijediti" esenciju duha. Nemoguće je sažeti njegov opus, dohvatiti misao, samo on poznaje svoj unutarnji svijet. Posebna je i njegova morfologija, gnoseologija, semiografija, naglasio je, na što se Jelača nadovezao da je Grbićevo djelo toliko bogato da je nemoguće pronaći zajednički nazivnik. Važna je njegova zaigranost, a kod njega književnost je umjetnost koja se poigrava jezikom. Svijet riječi jednako je stvaran kao i materijalni svijet.

Igor Grbić je potom kazao da su književnost i umjetnost velika igra, ali ne u smislu akrobacije, žongliranja, nego nešto ozbiljno, jedna velika ozbiljna igra, gdje je cijeli svijet ozbiljna igra.

Govorio je i o tome što književni jezik jest, o sadržaju čistog književnog jezika, o snazi jezika, samog čistog književnog jezika, ističući da zbilja dolazi od riječi biti.

Umjetnost slušanja

- Književnost nije umjetnost govora, nego umjetnost slušanja, umjetnost je dar, nešto posebno. Ironija je suptilna, a bilo je govora i o snazi imaginacije, kazao je Grbić.

Grbić je napisao i roman, ali ga nije objavio, no njegovi su ga predstavljači pročitali te istaknuli koliko je sam taj roman pulski.

Potom se, na kraju predstavljanja, knjižničarka pulske Sveučilišne knjižnice Nives Franić obratila iz publike ističući da je Grbić autor i nekih iznimno hrabrih, angažiranih tekstova, koje je napisao primjerice kada se rušio Uljanik ili kada je umro Balašević, objašnjavajući vrlo hrabro cijeli kontekst i znajući ubosti u neuralgična mjesta.

Povezane vijesti

• Ponuđeno više od pet tisuća naslova: BESPLATNE KNJIGE ZA GRAĐANE DO SRIJEDE
• TJEDAN ISTARSKIH KNJIŽNICA: Zavičajni autori i važnost njihove promocije u Istri
• NEVEN UŠUMOVIĆ: Junaci Pavlove ulice postali Dječaci Pavlove ulice