-Istra kao regija, a posebno Umag kao grad su jedna od rijetkih sredina na svijetu gdje možete govoriti na tri različita jezika, a da vas pri tome većina stanovništva razumije, rekao je Ivan Sršen nakladnik kuće Standorf u umaškoj Gradskoj knjižnici na književnom susretu u okviru europskog projekta cirkulacije europskih književnih djela pod nazivom: Mirroring the World: European Literary Lifeline. Radi se o europskoj književnoj inicijativi koja se fokusira na prevođenje, objavljivanje i promicanje značajnih književnih djela iz različitih europskih kultura.

U Umagu su se našla četiri autora čija djela su bila uključena u europski književni projekt. Iz Hrvatske su bili Nada Gašić sa romanom "Voda, paučina" i Robert Perišić s zbirkom kratkih priča "Užas i veliki troškovi", Sebastijan Pregelj i roman "U Elvisovoj sobi" predstavljali su Sloveniju, dok je Federica Marzi došla iz Italije sa romanom "Moja kuća na drugom mjestu".

Federica Marzi i Robert Perišić (Snimio Zvonimir Guzić)

-Inicijativa obuhvaća različite književne žanrove i pisce iz različitih kulturnih i geografskih konteksta, s jasnom namjerom okupljanja šireg čitateljstva u otkrivanju skrivenih bisera suvremene europske književnosti, pobliže usmjerenih na balkansku i jadransku perspektivu, a koji su privlačni ne samo domaćoj publici, već i širem europskom čitateljstvu koje sva odabrana djela imaju priliku pročitati i u engleskom prijevodu. Naslovi odabrani za ovu seriju knjiga predstavljaju ne samo utjelovljenje koncepta ovog specifičnog projekta, već i nastavak Sandorfove, uz dva izdavača partnera - Založba Goga iz Slovenije i Bottega Errante iz Italije, strategije povećanja raznolikosti europske književnosti žanrovski, kulturno i jezično, poticanjem prijevoda s manje korištenih hrvatskog i slovenskog jezika na engleski i talijanski, rekao je u uvodnom govoru ravnatelj knjižnice Neven Ušumović istaknuvši bitnost višejezične i kulturne razmjene u regiji što je istovremeno u koincidenciji sa Forumom Tomizza, glavnim projektom Knjižnice Umag koji se bavi multikulturalnošću i pograničnom međujezičnom suradnjom.

Uz konstataciju da su sve predmetne knjige s matičnih jezika prevedene na ostala dva jezika, s tim da su sva četiri književna djela dobila i englesku verziju, Ivan Sršen u ulozi moderatora prvo je predstavio spisateljicu Nadu Gašić.

-Roman "Voda, paučina" dobio je prije 15 godina nagradu "Vladimir Nazor" za najbolje književno ostvarenje te godine. Riječ je o kriminalističkom romanu koji istražuje međuljudske odnose, društvene promjene i tranziciju Zagreba kroz priču o ubojstvu. Ubrzo je postao kultno štivo kroz koje su mnogi čitatelji po Zagrebu otkrivali mjesta radnje iz romana. Ima nešto u tom spoju jeze i dragosti koji su savršeno uhvaćeni u knjizi, rekao je Sršen nakon čega je Gašić navela da je roman koncipiran na traumi iz djetinjstva gdje se jedno jutro 25. listopada 1964. godine probudila kao 14-godišnja djevojčica zabrinuta nad sudbinom svoga grada zbog velike poplave koja je pogodila Zagreb. Dodala je da je tu veliku prirodnu katastrofu kasnije upotrijebila u svom djelu kao grandioznu metaforu za sve naše "poplave" i sva naša "gušenja" nakon čega je pročitala odlomak iz knjige.

Uslijedilo je predstavljanje jednog od najčitanijih slovenskih prozaika, Sebastijana Pregelja koji je za roman "U Elvisovoj sobi" dobio Cankarjevu nagradu, a koji je ujedno proglašen i prvom slovenskom knjigom o početku rata na prostoru bivše Jugoslavije.

-Knjiga se bavi odrastanjem u Sloveniji tijekom 1990-ih, u razdoblju kada zemlja prolazi kroz velike društvene i političke promjene od raspada Jugoslavije do osamostaljenja. To je intimna priča mladog dečka koji se susreće sa raznim teškoćama tih ratnih vremena koja su nas u Sloveniji pogodila u puno manjem opsegu nego ostale republike bivše države, rekao je Pregelj koji je također pročitao isječak iz svoje knjige, na što se nadovezao moderator Sršen šaljivom konstatacijom da se najgori negativan lik u knjizi, upravo poput njega preziva Sršen.

Ivan Sršen i Neven Ušumović (Snimio Zvonimir Guzić)

S druge strane Robert Perišić je svog izdavača Sršena iznenadio romanom "Brod za Issu", pričom o antičkoj kolonizaciji Visa, koja se uvelike razlikuje od njegovog dosadašnjeg stvaralaštva u što spada i zbirka kratkih priča "Užas i veliki troškovi" s kojom se Perišić predstavlja na europskom projektu.

-Knjiga "Područje bez signala" je možda poveznica koja donekle povezuje "Brod za Issu" sa mojim prijašnjim pisanjem i stilskim prijelazom, rekao je Perišić pročitavši publici svoju priču o dječaku disidentu koji pije alkohol, premda dolazi iz neimenovane zemlje u kojoj je alkohol bio zabranjen.

Sršen je posljednju predstavio talijansku autoricu Federicu Marzi navevši da je ona u biti jedini domaćin među njima, jer njena obitelj potječe iz ovih krajeva, a i radnja njenog romana "Moja kuća na drugom mjestu" se dobrim dijelom odvija na području obližnjih Buja. Spisateljici Marzi je to prva knjiga koju je već predstavila u umaškoj knjižnici, a radi se o dvije paralelne izbjegličke priče iz dva rata, Drugog svjetskog i onog u bivšoj Jugoslaviji, u kojima je pokušala približiti muke i probleme ovih prostora široj čitalačkoj publici. Knjigu je sa talijanskog na hrvatski prevela

Lorena Monica Kmet koja je također prisustvovala književnoj večeri u Umagu.

U završnoj interaktivnoj komunikaciji gostiju sa publikom, priliku je iskoristio ravnatelj Ušumović upitavši spisateljicu Gašić o realizaciji najavljene tetralogije koja je završena nakon dvadeset godina rada njenim posljednjim romanom "Četiri plamena, led" uz tri prethodne knjige "Mirna ulica, drvored", "Voda, paučina", "Devet života gospođe Adele".

-Ni sama nisam bila svjesna da sam kroz četiri romana u biti napisala jedan roman, svi oni kojih ih pročitaju vidjeti će da se radi o slijedu karaktera, a ne likova. Karaktera koji tvore moj grad, vaš grad i našu državu. Ta tetralogija se ne klanja nikome, čak ni autorici i zato smatram da se radi o jednom jedinstvenom djelu, rekla je Gašić.

Povezane vijesti

• Umagu ranije no ikad dvomilijunto noćenje
• U Umagu otvorena najmodernija školska kuhinja
• Nakon sezone zahuktali su se komunalni radovi