linije života
Predstavljena nova haiku zbirka Dejana Pavlinovića
(Snimila Vanesa Begić)
Pred iznimno brojnom publikom, u Gradskoj knjižnici i čitaonici predstavljena je trojezična (hrvatsko-englesko-japanska) zbirka haiku poezije "Linije života" pulskog pjesnika Dejana Pavlinovića, o čemu su u vrlo kvalitetnoj i sadržajnoj književnoj večeri ležerno, ali s izvrsnim poznavanjem materije govorile Nina Kovačić i Sanela Pliško, također višestruko nagrađivane haiku autorice.
- Možemo se vratiti do 17. stoljeća i početaka haikua, mnogi će nešto o tome izguglati na Wikipediji, no nisu tamo sve informacije točne, za pronaći najbolju definiciju haikua, potrebno je pročitati ovu knjigu, tu ćete pronaći najtočniju i najbolju definiciju, kazala je Sanela Pliško.
Nina Kovačić rekla je da joj je posebna čast predstaviti Pavlinovićevu haiku poeziju, ali to je i velika odgovornost jer ovo djelo smatra vrhunskim.
- Haiku ima svoje definicije, a njegov je haiku dobar iz više razloga. Dejan je jednostavno majstor u tome, puno je njih nastojalo, slijedeći pravila, kreirati haiku stihove, ali nisu svi uspjeli što se tiče kvalitete i same snage tih uradaka. On je otišao korak dalje. To je profinjeno umjetničko djelo. Pavlinović je ovdje unio karakter i poseban senzibilitet, inovativan koncept i originalan je, rekla je Kovačić.
Sam Pavlinović kazao je da je ta zbirka drukčija u odnosu na njegov haiku prvijenac, da su ti radovi nastali dok su njegovi roditelji bolovali, odnosno nakon što ih je u kratkom vremenu izgubio, što ga je uvelike obilježilo, i tu je zbirku posvetio njima.
- Moja ljubav prema haiku krenula je 2017. nakon haiku radionice u pulskoj Gimnaziji, a u cjelokupnom mom stvaralaštvu veliki je utjecaj ostavio akademik Vladimir Devide' i njegova je knjiga u biti biblija haikua. On je svojevremeno izjavio da nije prošao dan da nije haiku čitao, pisao ili razmišljao o njemu, a to vrijedi i za mene.
Ova je knjiga istovremeno i vrlo intimna, svjedok vremena, donosi klasičan, ali i moderniji haiku. Tijekom bolesti i odlaska mojih roditelja, haiku je bio i medij da se malo maknem od te boli, a pisao sam i kronologiju njihova nestanka, kazao je Pavlinović.
U razgovoru sa Sanelom Pliško, osvrnuo se na svoje pisanje haikua, na pisanje zajedno s drugim autorima te na pravila haikua i poetsku inspiraciju.
Večer je obogaćena trojezičnim čitanjem, Nina Kovačić čitala je hrvatsku verziju, Pavlinovićonu englesku, a japansku Sofia Kuwahara, inače, mali kuriozitet, unuka Lidije i Braneta koji su dugi niz godina vodili kultni kafić Foška.
Nakladnik je Udruga Tondak, za nakladnika je potpisan Edi Cukerić, sam Pavlinović je urednik uz Sanelu Pliško i preveo je pjesme na engleski, a za japanski prijevod zaslužna je Ikuyo Yoshimura. Lekturu hrvatskog jezika odradila je Jasna Perković Milosavljević, a engleskog Michael Dudley. Za ilustracije se pobrinuo Thierry Dubois, dok su dizajn, naslovnica i prijelom djelo Matka Plovanića.
Pavlinović je rekao da je to djelo nastalo praktički u obitelji. Nazočne je pozdravila Nadia Bužleta, ističući da je ovim programom počela nova sezona u knjižnici, koja će biti iznimno bogata.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
}
