Anton Meden i Marko Jelenić (Snimio Aldo Pokrajac)
U prepunoj sali Omladinskog doma predstavljena je knjiga "Tragovima prošlosti Općine Kanfanar" Antona Medena, osnivača i doskorašnjeg predsjednika Udruge Dvegrajci, osnovane za očuvanje i promicanje naslijeđa Kanfanarštine. Urednik knjige Marko Jelenić, povjesničar i sadašnji predsjednik Dvegrajaca, rekao je da je ova obimna knjiga sa 476 stranica i stotinjak slika plod istraživanja Kanfanarštine od prapovijesti do Drugog svjetskog rata.
"Malo je povjesničara koji su se ovako strasno posvetili svom zavičaju. Anton Meden je objavom ove knjige zaokružio svoja dosadašnje istraživanja, ali se od njega mogu očekivati i nova iznenađenja", istaknuo je Jelenić. Biranim riječima prstnima s obratio i Sandro Jurman, načelnik Općine Kanfanar.
"Ovom prilikom želim se u ime naših stanovnika zahvaliti Antonu Medenu na velikom trudu koji je uložio u rasvjetljavanje povijesti naše Općine. Naš Tonin, kako ga zovemo, jedan je i od pokretača obnove pučkog praznika Jakovlje i smotre istarskih volova, koja je postala brand naše Općine. Sa suradnicima predano je radio i na osnivanju našeg muzeja, a sada je sve svoje aktivnosti ukoričio u knjigu koja će biti njegov pisani trag za buduće naraštaje", rekao je Jurman.
Sam autor Anton Meden istaknuo je da je njegova knjiga zbirka dosadašnjih objavljenih radova u raznim izdanijima uz dodatak još neobjavljenog materijala. Daljnjim istraživanjima dolazio je do novih saznanja, pa je brojne radove nadopunio.
"Knjiga je proizašla izu mojih 30 godina traganja i istraživanja po Kanfanarštini. Opremio sam ju sa dosta fotografija, dokumentacije položaja i stanja po terenu. Najviše sam se bavio potragama i istraživanja prapovijesnih lokaliteta, usput antičkih i srednjovjekovnih na koje sam nailazio. Kad mi se supruga teško razboljela kući sam istraživao arhivsku građu Kanfanarštine na osnovu čega su nastali novi radovi objavljeni u knjizi", rekao je skromno svestrani Meden.
Naime, na predstavljanju je zasvirao gitaru i usnu harmoniku izvevši uz pomoć nadarena pjevačice Marije Meden splet pop rock uspješnica iz 70-tih godina. Anton Meden je kao strojarski tehničar bio šef održavanja u tvornici Pazinka, ali se strastveno posvetio brojnim hobijima. Uz sviranje gitare i igranja u mjesnom rukometnom klubu uspješno se bavio crtanjem, modeliranjem i kiparstvom. Ipak, najveći doprinos svom zavičaju dao je baveći se eksperimentalnom arheologijom.
"Sretan sam što sam kroz svoja istraživanja surađivao sa vrhunskim znanstvenicima kao što su akademici Branko Fučić, Josip Bratulić i Eugen Hercigonja, potom sa jezikoslovcem Jakovom Jelinčićem, brojenim povjesničarima umjetnosti i najpoznatijim arheolozima na našem prostoru Darkom Komšom, Kristinom Mihovilović, Robertom Matijašićem, Klarom Buršić Matijašić i drugima. Radovao sam se i suradnji sa Miroslavom Haberom, koji je sa stručnjacima sa ljubljanskog Sveučilišta istražio porijeklo istarskog vola, o čemu je objavljena monografija.
Posebno mi je drago da je zaživjela smotra istarskog vola, koja je senzibilizirala javnost i znanstvenu zajednicu te dala poticaj za spašavanje plemenite pasmine goveda kojoj je prijetilo izumiranje", rekao je Anton Medan i nastavio:
"Kada smo uvidjeli da imamo dosta materijala i još više neistraženih područja osnovali smo Zavičajnu udrugu Dvegrajci i organizirali multidisciplinarni znanstveni skup. Koristeći eseje sa skupa uz stručnu pomoć profesorice Vilme Zohil i urednika, akademika Josipa Bratulića, naša je udruga izdala monografiju 'Kanfanar i Kanfanarština", kojom se i danas ponosimo. Uslijedila je suradnja sa Državnim arhivom i Jakovom Jelinčićem što je rezultiralo izdanjem monografije sa prijevodom Dvigradskog statuta iz 15. stoljeća. Uz brojna druga izdanja naše udruga uz Dan Općine Kanfanar organizira znanstvene skupove i izdaje nove zbornike o našoj prošlosti", istaknuo je Meden.
Zaključio je da ima još nekoliko tema na kojim a će raditi u narednom razdoblju. Prvo je rasvjetljavanje povijesti crkve sv. Andrije uz luku u Limskom kanalu, na dijelu koji pripada Općini Kanfanar. Crkva je prvo desakralizirana, potom i srušena, a prema dostupnoj dokumentaciji imala je vrijednu fresku sa likovima sv. Andrije, sv. Sofije, zaštitnice Dvigrada i Majke Božje.
Uz nakladnika Udruga Dvegrajci tiskanje knjige su potpomogli Općina Kanfanar, poduzetnici Marija Gracija Baćac i Darko Galant te supruga pokojnog akademika Eduarda Hercigonje Vesna. Naslovnicu knjige osmislio je Medenov sin David. Lektorirala ju je Ivona Obrovac a otisnuta je u Tiskari Nova iz Galižane.