Tri zanimljive i sadržajne promocije održane su u četvrtak na pulskom Sajmu knjiga. Darko Cvijetić predstavio je knjigu ''Nakupine straha'' (Buybook), o čemu je govorio Emir Imamović Pirke.

- ''Nakupine straha'' u sebi sadrže tri manje poznate Cvijetićeve knjige - ''Manifest Mlade Bosne'', ''Masovne razglednice iz Bosne'' i ''Mali ekshumatorski eseji''. To su tri knjige u jednoj, a bile su, gotovo na neki način sakrivene, slabo primijećene, kazao je Pirke, dok je sam autor kazao da ima tu puno poetskog, da se doživljava pjesnikom te da su mu romani začuđujuće kratki.

- Pišući poeziju naučio sam ekonomizaciju riječi, treba slušati jezik, ne zamarati se formom, smatram se pjesnikom, naveo je.

Predstava "Što na podu spavaš", nastala prema njegovu romanu proglašena je najboljom na 36. Gavellinim večerima, što je bio izvrstan uvod u ovo predstavljanje. Govorio je Cvijetić i o svom kazališnom radu, za prijedorsko kazalište, te kako je režirao svečanosti za tri okrugle obljetnice ovoga kazališta i odradio sav posao, a za posljednju okruglu godišnjicu ga nisu zvali niti kao gosta. Rekao je i da je bez nacionalnog identiteta, te da čovjeka više određuje količina vode koju popije nego ime i prezime.

Potom je predstavljeno djelo Alexandra Jodorowskog i Zorana Janjetova ''Prije Inkala'' (Fibra), a o čemu su govorili Janjetov, Boris Dežulović i Andrea Matošević.

Uz vrlo sugestivan Dežulovićev esej o strip sceni kroz godine, o prožimanju glazbenog života u kulturu stripa te o susretu s Janjetovim, bilo je govora i o susretu te o suradnji s Jodorowskim, te kako mu sada već daleke 1986. godine pokazuje svoje radove, kao i o utjecaju Moebiusa. Jodorowski ima sada 95 godina i neko vrijeme nisu radili skupa. Matošević je naglasio veliku ulogu Janjetova za strip scenu.

''Nesvrstane: od virdžina do težakinja'' naziv je programa Slavenskog đardina, gdje su sudjelovali, uz moderiranje Ivane Peruško, Rene Karabaš, Andrej Nikolaidis i Ivona Orlić.

Nesvrstane nisu tu bile politički pokret, a virdžine, neke su se same na to odlučile, a druge su za to bile 'predodređene'. Rene Karabaš govorila je o svojim istraživanjima, čitajući brojne tekstova iz antropologije, a bilo je govora i o raznim vrstama virdžina. Da virdžina ima i u Crnoj Gori potvrdio je Nikolaidis, a govorio je i o Stani Cerović, posljednjoj crnogorskoj virdžini koja je umrla s 85 godina prije sedam godina. Nikolaidis se upitao o čemu se govori kada se govori o svetosti porodice.

Ivona Orlić kazala je da je vjerojatno u prošlosti, što se čita iz arheološkog istraživanja jedna žena iz Čabrunića bila virdžina, ali to samo u trenutcima kada nije bilo muških u obitelji za teške muške poslove, a govorila je i o poziciji žena kroz prošlost.

Povezane vijesti

• Marina Vujčić: Knjige me spašavaju!
• Žičana ograda nekad za stoku, sada za ljude
• Doručak s autorom od ove godine vodi Aljoša Pužar