europski dan jezika
Otvorenje izložbe "Petofi oko svijeta" u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula
(Snimila Vanesa Begić)
Na Europski dan jezika, koji se na inicijativu Vijeća Europe obilježava 26. rujna, u izložbenom prostoru Gradske knjižnice i čitaonice Pula postavljena je izložba "Petofi oko svijeta", posvećena mađarskom pjesničkom velikanu Sandoru Petofiju (1823. - 1849.).
No, prigodni program vezan za tu izložbu održan je preksinoć, kada su o izložbi i o samom Petofiju govorili Eszter Tamaskó, lektorica za mađarski jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci, uz hungarologa i prevoditelja Vita Paoletića, a u programu su sudjelovali i članovi Mađarskog kulturnog društva "Móricz Zsigmond" Pula.
Program je započeo uz čitanje Petofijevih stihova, u kojem su sudjelovali Erdeši Đula iz pulskog Mađarskog kulturnog društva te učenice Talijanske srednje škole "Dante Alighieri" Gaia Stojšić i Aurora Osmani.
Prolifičan pjesnik
Petofi je u samo 26 godina života napisao gotovo tisuću pjesama te kao mađarski pjesnik do dan-danas ima veliki utjecaj na svjetsku književnost: prevođen je na gotovo sve poznate jezike, a njegovi prevoditelji često su samo zbog njega učili mađarski jezik.
- Iznimna nam je čast da ova izložba gostuje u Puli te što pokazuje život i djelovanje ovog iznimnog autora. On nije bio samo književnik, već i revolucionar. Iako je umro tako mlad, napisao je iznimno zrele uratke, kazala je Žužana Maša iz Mađarskog kulturnog društva.
Vito Paoletić, ističući kvalitetu i veliki raspon tema ovoga autora, kazao je kako se ove godine obilježava i 200. godišnjica mađarske himne, a istaknuo je i činjenicu da je dobitnica ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu Mađarica, odnosno da je ova godina za mađarsku kulturu, umjetnost i znanost, puna raznih obljetnica.
Bilješke iz života
Eszter Tamaskó također se osvrnula na djelovanje ovoga pjesnika, ističući kako datum njegova rođenja nije točno poznat, već samo godina. Navela je i važnu ulogu Instituta Liszt u očuvanju Petofijevih djela i pripremi izložbe, a kao kuriozitete napomenula je da je bio visok metar i 64 centimetara, da je govorio više jezika, a postoje bilješke da je u prvoj bračnoj noći čitao, zajedno sa suprugom, Rousseaua u originalu. Puno je pješačio, vidio je dosta svijeta, a omiljeno mu je jelo bio jedan mađarski specijalitet koji bi nama bio najbliže poveziv s rezancima sa slaninom i sirom.
Gostovanje izložbe ostvareno je u suradnji s Lektoratom za mađarski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, dok se program realizira u suradnji s Mađarskim kulturnim društvom "Móricz Zsigmond" Pula, a autori izložbe su iz Instituta Liszt.
Nazočne je u ime Gradske knjižnice i čitaonice Pula pozdravila Iva Lanča Joldić, zadužena za koordinaciju programa i odnose s javnošću.
Šandor odnosno Aleksandar
Krsno ime ovog mađarskog pjesnika je Aleksandar Petrović, što je on poslije »preveo« na mađarsko ime pod kojem ga danas poznajemo.
Godine 1848. dolazi na čelo peštanske omladine i postaje glavni ideolog mađarske revolucije. Petofi ubrzo dolazi u sukob s plemićkom mađarskom vladom. Pjesme je počeo objavljivati još kao gimnazijalac, a vrlo brzo je postao najpopularniji mađarski pjesnik, a umire u bitci kod Segesvára tijekom revolucije.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
