Mladi pod reflektorima - iz predstave "Osjetilna misao" (INK)
Manifestacijom VIVA BOAL! koja je uključivalu predstavi i predstavljanje knjige, a povodom Međunarodnog dana kazališta potlačenih, Istarsko narodno kazalište obilježilo je rođendan Augusta Boala, jednog od najznačajnijih kazališnih teoretičara i praktičara 20. stoljeća, čiji se doprinos kazalištu i društvenoj pravdi i danas snažno osjeća.
Predstava "Osjetilna misao" bavi se onim što se u engleskom naziva body shaming, a što se u hrvatskom prevodi kao tjelesno posramljivanje. Nove riječi, ali stari problemi, u novom vremenu i za suvremene adolescente čiji su životi sada izloženi kolektivizmu i antiindividualizmu društvenih mreža. Izgled kao mjerilo ljepote postojalo je i nekada, samo se sada ta pisana i nepisana pravila ponašanja šire na drugi način i to ostavlja nerijetko pogubne posljedice za objekt kolektivnog pritiska što se vidi i u ovoj predstavi.
Predstava je nastala kao autorski projekt radionice forum kazališta Dramskog i plesnog studija INK, pod vodstvom Marijane Peršić. Zato nudi i rješenja kroz priče ljudi koji su krenuli svojim putem i našli svoju slobodu kao i ljude koji slično misle i koji ih prihvaćaju pa su se tako u tom buntu protiv običnog ostvarili, na primjer, kroz punkersku subkulturu.
Maske u društvu - iz predstave "Osjetilna misao" (INK)
"Osjetilna misao" je i poučna pa govori o fenomenu izmišljene publike i fenomenu reflektora, nečemu što nije od jučer, ali se sada pojavljuje na drugi način jer se ti reflektori u svijetu društvenih mreža nikada ne gase, a publike ima puno, no progovara i o nečemu što sam prvi put čuo a to da je čovjek "društveni dikobraz". Predstava ipak najbolje funkcionira kada o problemima progovara kroz humor koji često može biti efektniji od dramatičnih parola. Štoviše, cijela ekipa kao da se konačno opustila i jako napredovala od nedavne "(H)Our soundscape", pa su ovdje bili puno samouvjereniji i uvjerljivi, kao da su ovaj put i sami doista vjerovali u to što su govorili na sceni. Uspjeli su zato prenijeti poruku, a zanimljiv je bio i dio u kojem jedna od cura piše o pismu koje je napisala sebi kada bude imala 25 godina, da bi se predstava privela kraju unutarnjim igrokazom na temu što je (i što nije) pravi mušakarac, a što prava žena, malo se poigravši s nekim stereotipima koji i dalje odbijaju nestati iako im je odavno prošao rok trajanja. Očito žive na vječno plodnom tlu... Ipak, nakon uvodne nasilne scene, kraj je u znaku ponude rješenja, ideje prihvaćanja i razumijevanja. Kolektiv ne mora služiti samo kao sredstvo pritiska već može služiti kao okruženje u kojem će se, barem do određene mjere, razvijati nečija individualnost. Koliko god opasan bio ovaj svijet s ljudima koji su spremni zabiti nož u leđa, ima i onih koji su spremni pomoći i dobro je što "Osjetilna misao" ipak ne pada u ponor pesimizma.
U predstavi su sudjelovali Lara Abramović, Adrijan Bančić, Tin Buić, Maria Burić, Matea Kontošić, Noel Smailbašić, Iris Peršić i Geo Petrović. Autori glazbe su Noel Smailbašić, Geo Petrović, Tin Buić i Mare Peri, oblikovanje svjetla potpisuje Elvis Butković, kostime i rekvizitu Desanka Janković, majstor tona je Bruno Legović, a suradnice na projektu su Leonarda Sep i Nikolina Tomić.
Prije predstave valjalo je utvrditi gradivo pa je Aleksandar Bančić uz pomoć Marijane Peršić predstavio Boalovu knjigu "Estetika potlačenih" koju je preveo još 2016., podsjetivši na životni put ovog nesuđenog kemičara zaljubljenog u kazalište, ali i društveno vrlo angažiranog koji se nije mirio s nepravdom. Zbog svojeg je angažmana u rodnom Brazilu završio u zatvoru gdje je za vrijeme vladavine vojne hunte zatvoren bez jasne optužnice i mučen, da bi nakon pritiska svjetske kulturne javnosti bio pušten i otišao prvo u Argentinu, a onda i u Europu. Boal je razvio sedam kazališnih tehnika od kojih je najpoznatije forum kazalište, a poznatiji je kao netko tko je u radu s bliskim suradnicima, posebno s Paolom Freirom, u pogledu na njegovu "Pedagogiju potlačenih", osmislio i razvio metodologiju Kazalište potlačenih. Veliki kazalištarac došao je 2008. u Pulu na festival Pulski forum što je bio veliki događaj jer su neki od predavača, zbog Boala, radionice održavali besplatno.
Aleksandar Bančić na predstavljanju knjige "Estetika potlačenih" Augusta Boala (Snimio Luka Mihovilović)
Bančić ga je upoznao i dobio priliku da s portugalskog prevede ovo njegovo zadnje djelo iako nikad nije učio portugalski pa mu je u prijevodu pomogao Dean Trdak. Bančić je za Boala, koji je preminuo 2009., rekao da je imao sposbnost slušanja, pored toga što se u govoru služio rečenicama koje su odlično funkcionirale upravo kada se stave na papir, a ovu je knjigu nazvao priručnikom za razvijanje kreativnosti. Knjiga je objavljena u sklopu izdavačke djelatnosti INK-a.