(Snimio Ian Tataj)
Pulski umjetnik Petar Šćulac u vodnjanskoj je galeriji La musa nedavno održao otvorenje izložbe svojih najnovijih radova. Izložba, pod nazivom »Ptičja perspektiva«, serija je radova koja antropomorfizira ptice, dajući im ljudske osobine i potrebe; tako se centralni rad, djetlić, tušira kao što bi to čovjek činio. A djetlić je upravo »osoba« iz čijeg se pogleda prepričava priča svih drugih ptica, pa i izložbe same.
»Ovih ljetnih vrućina čak je i djetlić doletio u grad, kako bi se pod onom prastarom, pokvarenom pipom osvježio. Svježina vode koja je neprestano curila navela ga je na razmišljanje o onoj maloj vrani koja je silno željela biti odrasla, i razigranoj lastavici, naizgled slobodnoj, ali ipak vezanoj dalekim krajem. Pitao se zašto svi žele biti nešto što nisu. Proletjela je tamo i galebica koju je zanimala samo matematika, i kojoj se cijeli život vrtio oko broja konzervi koje je pojela ili će pojesti.
Djetlić se svemu tome sa nesigurnošću čudio. Dok mu se sve to motalo po glavi, u trenu ga je iznenadila ljetna nevera od koje su svi sumanuto bježali osim jedne stare sjenice, potpuno mirne, bez trunke uzrujanosti, koja je na ogradi čekala kišu. To ga je skroz zaintrigiralo i potpuno je zaboravio na neveru. Činilo se da su baš u toj profinjenoj staroj sjenici neki odgovori koje je i sam tražio. Zagledavši se tako u nju, od svjetlosti nebeskih munja kapi kiše su postale sjajne zvijezde, a trenutak je postao mudrost«, priča je koja uvodi u izložbu.
Svi su likovi koji su spomenuti u tom tekstu, koji se nalazi uz sliku djetlića, prisutni u izložbi, pa se tako u jednom dijelu galerije La musa može, uzevši u obzir priču i ono na što ukazuju same slike, na koncu, doći i do te mudrosti spokoja koju je našao i djetlić.
Radovi su rađeni tušem i olovkom, u crno bijeloj tehnici, i grafički su veoma dorađeni i precizni, reklo bi se, u svemu osim u svojoj jednostavnosti.
Umjetnik je zamislio radove i s dodatnom filozofskom dimenzijom - potraga za mudrošću, ali provlači kroz tu seriju i koncept prihvaćanja i neprihvaćenosti. U antropomorfizaciji ptica, kao i u starim basnama, jednostavnija bića daju malo blaži prijenos tih ideja - s ptice na čovjeka.
- To je samo okvir. U svakom slučaju, sve ostaje na promatraču, i želim da svatko tko posjeti izložbu doživi svoje doživljaje iz ovih radova, poručuje Petar Šćulac.
Umjetnik je zamislio radove i s dodatnom filozofskom dimenzijom - potraga za mudrošću, ali provlači kroz tu seriju i koncept prihvaćanja i neprihvaćenosti. U antropomorfizaciji ptica, kao i u starim basnama, jednostavnija bića daju malo blaži prijenos tih ideja - s ptice na čovjeka.