Akšamija je cijeli život proveo je u Bosni i Hercegovini, nagrađen je s 84 medalje, diplome, priznanja na nacionalnim i međunarodnim izložbama, a 2008. dobio je nagradu za životno djelo u oblasti likovne umjetnosti, fotografskog djelovanja što mu je dodijelila Europska federacija profesionalnih fotografa

U predvorju kina Valli preksinoć je otvorena izložba fotografija jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih umjetnika Alije M. Akšamije (1919.-2016.), a izložba nosi naziv "Izmaštana stvarnost" te je realizirana u organizaciji Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre i moći će se pogledati do kraja mjeseca. Kako je kao predstavnica domaćina kazala Alice Borina, to nije prva suradnja ove ustanove i ove udruge, a predsjednik NZBI Senad Pršić rekao je da će suradnju nastaviti jer je mjesto izuzetno pogodno za ovakva događanja budući da puno ljudi ovuda prođe i vidi izložbu, više nego u nekoj galeriji.

Revolucionar fotografije

O autoru je više rekla prof. Aida Muradbegović, koja je Akšamiju opisala kao vizionara i revolucionara fotografija, a preminuo je dan prije svog 98. rođendana. Akšamija je cijeli život proveo je u Bosni i Hercegovini, nagrađen je s 84 medalje, diplome, priznanja na nacionalnim i međunarodnim izložbama, a 2008. dobio je nagradu za životno djelo u oblasti likovne umjetnosti, fotografskog djelovanja što mu je dodijelila Europska federacija profesionalnih fotografa, redefinirao je portretnu fotografiju kao umjetnički oblik, a njegov rad je pridonio uvrštavanju bosanskohercegovačke fotografije u svjetske tokove kreativne izražajnosti, kako je to rekla Muradbegović. Prve snimke napravio je 1938., a svojim radom nastojao je ovjekovječiti slike života oko njega.

- Svjestan onoga čega se bavi, otimao je od zaborava te trenutke i događaje. Trag u njegovu stvaralaštvu ostavilo je djetinjstvo provedeno u Rogatici, a teška iskustva koja su on i njegova obitelj prošli bila su mu dodatna inspiracija u toj borbi, očuvanju sjećanja na ljude, ali i vrijeme u kome su se u nekoliko navrata pred njegovim očima rušile cijele slike svijeta u kojem je živio, kaže ona.

Prvi ciklus snimio je u sarajevskoj čaršiji, krajem 1930-ih. Nakon sudjelovanja u Narodnooslobodilačkoj borbi slijedi niz tematskih ciklusa u kojem je ovjekovječio prizore iz Rogatice, portrete povratnika, slučajne prolaznike, Višegrad, splavarenje na Drini itd. Volio je istraživati, ali i osjećati se slobodan, radi čega je napustio državnu službu te se posvetio samostalnom radu pa više nije morao voditi računa kako i koliko će trošiti fotografski film te napokon imao slobodu eksperimentiranja.

Ljepota i uzbudljivost

- Imao je izražen osjećaj prepoznati ljepotu i uzbudljivost života u sebi i oko sebe, rekla je prof. Muradbegović.

Svjetsko priznanje doživio je 1963. fotografijom nobelovca Ive Andrića koja u pozadini prikazuje ćupriju Mehmed-paše Sokolovića oko čije se povijesti odvija slavni roman (a koja nije izložena u Puli).

Akšamija je neizmjerno volio svoju rodnu zemlju te se u svojim sedamdesetim godinama kao fotograf pridružio Armiji BiH. Akšamija je otimao od zaborava ljude, događaje i neobuzdanu prirodu istočne Bosne i Hercegovine, a mladim naraštajima bošnjačke nacionalne manjine u Istri ova će izložba, kako je rekla profesorica, pomoći razumijevanju njihove pripadnosti bošnjačkoj tradiciji. Otvorenje izložbe uveličao je nastup mladih članova KUD-a "Vodnjan", a realizirana je uz financijsku podršku Istarske županije i Grada Pule.