U galeriji Rigo

FOTO / Otvorena izložba slovenskog umjetnika Jirija Kočice na temu antičke ljepote, ljubavi i besmrtnosti

| Autor: Zvonimir Guzić
(Snimio Zvonimir Guzić)

(Snimio Zvonimir Guzić)


U galeriji Rigo otvorena je izložba slovenskog umjetnika Jirija Kočice »Trudna Diotima«. Slovenski akademski kipar, crtač, pedagog i esejist predstavlja se ambijentalnom instalacijom u čijem je središtu figura u prirodnoj veličini, dok je njezina naracija dijelom inspirirana izlaganjem erotičkog nauka proročice Diotime iz Platonovog »Simpozija«.

- Kroz izložbu se provlače bitne filozofske teme jer je Diotima bila učiteljica od Sokrata. Ona govori o vječnosti kao nečemu što još ne postoji, o nečemu što se tek treba roditi i zato je kod mene »Trudna Diotima«. Iz te osnovne ideje rađaju se i druge ideje a Sokrat sebe stavlja u ulogu porodilje koji preuzima te ideje.

(Snimio Zvonimir Guzić)(Snimio Zvonimir Guzić)

Uz Diotimu koja je centralna figura izložbe, tu su još i primjerci četiriju beba od čega su dvije stvarne, a dvije nestvarne. Ove dvije nepostojane bebe gdje je praznina rađene su od gela za elektroforezu i analizu DNA, a od istog materijala je izrađena i Diotima. Dok su dvije postojane bebe od mramora i smještene su u sjeme helde. U sklopu postava je izloženo i nekoliko skica na osnovu kojih su nastali prezentirani radovi, rekao je autor izložbe Jiri Kočica.

Teme antičke i božanske ljepote, ljubavi i besmrtnosti autor razmatra poput suvremenog znanstvenog laboratorija u kojem, kako piše Vasja Nagy-Hofbauer »na staklenim posudama leže kriške ljudske figure. One su umetnute u okvir laboratorijskog namještaja. Zbog materijala i njegove laboratorijske hladnoće, ovaj element se ne može zamijeniti za odlagalište posuda u menzi ili restoranu brze hrane.

(Snimio Zvonimir Guzić)(Snimio Zvonimir Guzić)

Ovaj je previše tehnološki usavršen i estetski industrijski pročišćen. Te kriške sadrže listiće od posebnog gela, na koje su zabilježeni otisci sekvenci ljudskog genoma. Na vrhu je postavljena glava, zapravo negativni otisak glave, koji formi daje identitet ljudskog tijela. Glava je klasicistički generička, čime se još više potvrđuje ljudska figura, dok su ispod nje kriške koje podsjećaju na slike snimanja magnetskom rezonancijom. Diotima je trudna..«.

Nekoliko riječi je rekla i Jerica Ziherl, povjesničarka umjetnosti, kustosica i ravnateljica Muzeja Lapidarium u Novigradu.

(Snimio Zvonimir Guzić)(Snimio Zvonimir Guzić)

- Jirijeva »Trudna Diotima« ima polazište u Platonovu »Simpoziju« premda je moderna literatura uvijek veže uz Sokrata kojem je možda služila kao svojevrsna gatara koja ga je trebala nečemu naučiti. Svi ovi izloženi radovi ukratko su vezani za tu priču, rekla je Ziherl nakon što je pročitala odlomak iz Platonovog »Simpozija« o gozbi iz 416. godine p.n.e. u Ateni.

Izložba je otvorena do 28. kolovoza.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter