petar bacic
Petar Bačić ovih je dana istaknuo svoju kandidaturu za gradonačelnika Grada Pule, a na web stranici www.isuz-curi.info i program kojeg će nastojati realizirati. Kao Puležan, no ipak kao "padobranac" na političkoj sceni, velik uvodni dio posvetio je identitetsko-ideološkim pitanjima koja nude nešto drugačiji i pomirljiviji pogled na hrvatsku stvarnost koja se još od 1995. muči da krene u pravom smjeru. Otuda i slogan "Nadogradimo 95-ticu" uz jasnu analogiju na nestabilnosti početnih verzija danas najraširenijeg računalnog operacijskog sustava.
No, između raznih aktualnih tema o kojima promišlja, u programu je razradio i glavne projekte za Grad Pulu. To su: Muzil, Šest hitnih javnih radova, Pulski ipsilon, Forum na moru, Integralna Riva, Robna kuća, Program unapređenja parkiranja u gradu, Konferencijski centar, dodatni IT projekti i sport u gradu Puli, dok je poseban dio posvećen projektu Centra sportova na vodi.
Petar Bačić rođen je i odrastao u Puli, srednjoškolsko obrazovanje završio je u pulskoj Gimnaziji, matematičko-informatički smjer. Diplomirao je računarstvo na FER-u u Zagrebu i izobrazbu za sportskog učitelja pri KIF-u u Zagrebu i pri austrijskom skijaškom savezu. Dugi niz godina bavi se istraživačkim radom dijagnostike lokomotornog sustava na području sporta i rehabilitacije. U jesen 2016. godine, skiciravši obrise gradske sportsko-rekreativne zone na Vallelungi, pokušao je spojiti gradske i državne vlasti, kao i same građane Pule, da s mrtve točke pokrenu revitalizaciju napuštenih vojnih zona grada Pule. S ovog mjesta nastavio bi realizirati svoje projekte i ideje.
- Ono što grad Pulu određuje je njegova dominantna pozicija na sjevernom Jadranu kao i njegov razvedeni zaljev zavidne dubine. Ono što je danas gradu Puli i njegovom zaljevu prijeko potrebno je odrediti koja su to minimalna ulaganja u javne sadržaje da bi se grad izvukao iz slijepe ulice u koju je doveden megaprojektima koji su obuhvaćeni Brijuni Rivijerom. To bi trebalo omogućiti davanje koncesija i proširenje mogućnosti budućim projektima na području grada uključivanjem u ponudu i onih manjih projekata s koncesijama do 30 godina koje bi trebale znatno proširiti broj i kvalitetu potencijalnih ulagača, ustvrdio je Bačić.
Pritom se osvrnuo i na problem Muzila. Prvo što je u Gradu Puli potrebno, smatra, je demistificirati stvarnu vrijednost poluotoka Muzila.
- Muzil je jedna, za turizam gotovo neupotrebljiva, divlja stijena i litica. Onaj njen sunčani dio najnepristupačnija je obala akvatorija južne Istre, a njegova je sjeverna strana na direktnom udaru bure s pristupom dijelu zaljeva koji će u bilo kojoj kombinaciji razvoja Grada uvijek biti njegov najprometniji dio. Forsiranje megalomanskih projekata na Muzilu imalo je i još uvijek ima jednu jedinu svrhu koja nije ekonomska nego je u službi provođenja politike demilitarizacije grada. No je li to i mudra politika, pita se Bačić.
- Trenutno je situacija u Hrvatskoj takva da su sva ratna mornarica i cjelokupna hrvatska brodogradnja koncentrirane u Splitu. A time naravno i s njima povezana radna mjesta, kao jedna od rijetkih preostalih u Gradu Puli koja nisu bila u direktnoj vezi s turizmom. Je li, dakle, općenito demilitarizacija grada bila mudra politika? Činjenica je da su Grad Pula i posebice Muzil, kao štit pulskog zaljeva, dominantna pozicija na sjevernom Jadranu i da će se slijedom toga uvijek prebrojavati krvna zrnca svakom potencijalnom investitoru, pa bila ta zrnca talijanska, srpska ili ruska. A to opet indirektno koči razvoj i ulaganja u sve ostale prostore pulskog akvatorija gdje se krvna zrnca ne bi trebala prebrojavati. Dakle, upravo iz razloga da ostatak grada "prodiše", južna strana Muzila s lukobranom, Smokvicom i brijunskom Penedom moraju biti izuzeta iz turističkih planova i ostati pod ingerencijom Hrvatske mornarice. To više ne mora biti područje pretrpano naoružanjem, niti mora u svojoj cjelini biti zatvoreno za javnost. Poluotok Muzil bi, dakle, trebao bio podijeljen u tri cjeline: prvi tzv. bike trail centar oko tvrđave Muzil koji bi ujedno bio projektiran i kao vojni poligon za mornaričko-pješačku obuku; drugo, stambeno-gradska zona s pripadnom sportskom lučicom i, treće, u užem centru oko tvrđave Maria Luise i lukobrana trebalo bi vratiti izvornu namjenu centra za obuku pitomaca i kadeta HRM-a i to kao ispostavu splitskog vojnog veleučilišta, smatra Bačić.
Govoreći pak o šest hitnih javnih radova spomenuo je, redom, očuvanje industrijske zone Arsenala i Otoka prvenstveno kroz pokušaj oživljavanja brodogradnje, potom prepuštanje dijela obale (od zgrade uprave Uljanika do ulaza na Otok) potrebama grada i izlaska Foruma na more uz odgovarajuće smanjenje iznosa koncesije na pomorsko dobro koje opterećuje tekuće poslovanje brodogradilišta. Na novoj obali ispred Foruma postaviti dva pontonska mola u svrhu pokretanja ad-hoc rješenja za putnički i ribarski terminal, izgraditi novi biciklističko-pješački most na Mandraču te očistiti i urediti postojeću priobalnu šetnicu na prva dva, od tri postojeća dijela Vallelunge te uvesti javnu rasvjetu cijelom tom dužinom.
Postojeće objekte neposredno nakon mosta treba ponuditi u koncesiju ili uz rušenje ili uz adaptaciju postojećih objekata. Nužno je izgraditi i obnoviti prometnicu od Rive do Monumenata i projektirati njezine odvojke koji će ubrzati dovođenje u funkciju dva otpočeta nautička projekta na Katarini i Monumentima.
- Potrebno je, nakon dugog niza godina, konačno jasno se odrediti o budućnosti željezničke pruge koja prolazi rivom i temeljito razmotriti njeno dovođenje u funkciju u dužini od industrijske zone Vodnjana do Molo Carbonea, prvenstveno za potrebe industrijske zone Uljanika, a posredno i za putničko povezivanje nekog budućeg centralnog gradskog parkirališta na sjevernoj periferiji grada za potrebe turista u vršnim ljetnim mjesecima. Cilj iskorištavanja postojeće pruge je i u spajanju Zračne luke na tu postojeću željezničku prugu. Željeznica bi mogla povezivati i pontone na rivi sa zračnom lukom i centralnom garažom (Park & Ride) na ulazu u grad i novi glavni željeznički kolodvor. Vlak bi mogao redovno prometovati na slijedećim stanicama:1. Mandrač - Arena - Forum; 2. Zračna luka - Centralna garaža - Mandrač - Arena - Forum - Molo Carbone i 3. Vodnjan - Galižana - Centralna garaža - Mandrač - Arena - Forum - Molo Carbone, navodi Bačić.
U dijelu programa "Forum na moru", Bačić predlaže postavljanje pontona za prihvat putničkih brodova za kružna putovanja i pontona za prihvat ribarskih brodica, dok postojeće opločenje prostora koji graniči s morem, a koji se proteže od Arene do Otoka, predlaže presvući u podlogu pogodnu za bicikliranje i pješačenje. Spomenuo je i nekadašnju Robnu kuću Istra koja bi se, iako privatno vlasništvo, nekako mogla prenamijeniti u sveučilišnu knjižnicu. U dijelu Programa unaprjeđenja parkiranja u gradu govori o uvođenju već razrađenih i mnogim turistima već poznatih sistema jednostavnih parkirnih diskova (Parkscheibe) za kratkotrajno parkiranje (Kurzzeitparkplatz).
Pula, smatra Bačić, ima svega dvije pozicije za Park & Ride. To je Marsovo polje koje gravitira tržnici i Giardinima, te Mandrač koji gravitira Areni i Forumu. Sustav je moguće uvesti "još jučer", kaže, uvođenjem dviju autobusnih linija: 1. Mandrač-Arena-Forum (park grada Graza) i 2. Marsovo polje-Tržnica-Danteov trg, smatra Bačić.
Konferencijski centar trebao bi, pak, biti na području Vallelunge gdje je i plato na samom vrhu brežuljka izuzetno velike površine koji pruža velike mogućnosti gradnje bez narušavanja okolnih vizura zbog visokih stabala koja ga okružuju. Dodatni IT projekti bili bi u sklopu sustava po uzoru na KärntenCARD: IstrijanKA -"Ona koja vam život u Istri čini sadržajnijim!" Sustav KärntenCARD već je duži niz godina u upotrebi u susjednoj Koruškoj koja po učešću turizma ima velike sličnosti s Istrom.
- Svaka politika Grada Pule mora imati obavezu izlaziti snovima današnje djece ususret. Glavni momčadski sportovi, nogomet, rukomet, košarka i odbojka moraju u Gradu Puli imati svoje "hramove" (ne misli se pritom na veličinu nego na posebnost) za koje će se djeca i njihovi roditelji moći identitetski vezivati. Sport je neupitno već dugo vremena veliki potencijal razvoja Istre i njenog najvećeg grada Pule. Još u 70-im godinama, dok nije bilo gastro i eno ponude, vrijednost sporta u Istri je prepoznata kao turistički proizvod. Tako je tada izgrađeno mnoštvo teniskih terena koji i danas popunjavaju hotele u ožujku, travnju i svibnju, a dijelom i rujnu, da bi se taj trend proširenja turističke sezone proširio potom nogometom, atletikom i u posljednje vrijeme biciklizmom kao paradigmom moderne i alternativne mobilnosti aktivnog odmora. U Puli je već dugi niz godina prisutna prilično zastarjela podjela sporta na amaterski i profesionalni koja je apriori afirmativna prema prvima i negativna prema drugima. Stoga ju je potrebno čim prije promijeniti na vrhunski i rekreativni, kaže Bačić dolazeći tako i do omiljene teme - projekta Centra sportova na vodi.
- Još 2016. godine predstavljen je centar sportova na Vallelungi izgradnjom Veslačkog kluba s veslačkim bazenom (Rowing Tank) i ostalim proširenjima za unaprjeđenje veslačkog sporta koja na postojećoj lokaciji nisu moguća. Treba pritom ostaviti jasno definiran prostor za hangare za jedrilice i ronioce i za otvoreni 50-metarski bazen sa slatkom vodom za plivačka natjecanja, kao i za popratni hostel za pripreme sportaša, ukratko je svoj program iznio Bačić, koji se ovog tjedna namjerava predstaviti građanima Pule.