Politički analitičari kažu da se cijela utakmica odigrava u okviru demokratskih pravila i standarda
(Snimio Milivoj Mijošek)
Posljednji dani izborne utrke u Istarskoj županiji – gdje se IDS-ov Boris Miletić i SDP-ov Danijel Ferić natječu za mjesto župana, Suzana Jašić iz Možemo i Renato Krulčić iz IDS-a za gradonačelnika Pazina te Elena Puh Belci (IDS) i Filip Zoričić (nezavisni) za čelno mjesto u Puli, odnosno u Buzetu Damir Kajin (s podrškom SDP-a) i Dean Prodan (nezavisni) – izazivaju velike napetosti u političkom životu Istre.
Društvene mreže gore od teorija zavjere, proturaju se glasine i raznorodne informacije o kandidatima na svim razinama – uz župana i gradonačelnike bira se i sedam općinskih načelnika – no politički analitičari kažu kako se cijela utakmica odigrava u okviru demokratskih pravila i standarda. Iako se na kraju izborne nedjelje svi sudionici vole proglašavati izbornim pobjednicima – tako će biti i u noći 30. svibnja kada se prebroje glasove iz drugog kruga – trenutačna statistika govori u prilog IDS-a koji ipak nije doživio „debakl“ o kojem se govori u djelu političke javnosti.
IDS kažnjen zbog Uljanika
- Ne može se reći da je IDS doživio potop. Ta stranka Istrom vlada tridesetak godina, ima uspona i padova, ali s osvojenih pet od deset istarskih gradova i izglednim mjestom istarskog župana može se smatrati dobitnicom. Osim toga, njihovi kandidati vode u Puli i Pazinu s velikom razlikom i moglo bi završiti tako da IDS na kraju zadrži sedam gradonačelnika, objašnjava Damir Jugo, politički analitičar i komunikacijski stručnjak te dodaje: „Ako IDS zadrži mjesto župana i gradonačelnika Pule, onda je definitivni pobjednik izbora u Istarskoj županiji. Zoričić jest iznenadio, SDP je potpuni gubitnik, ali veliko iznenađenje se nije dogodilo i IDS nema razloga za brigu. Umijeće je vladati županijom tridesetak godina i normalno je da izgube neki grad ili općinu pa je vrate u idućem izbornom ciklusu.“
Politički analitičar Davor Gjenero još je pred posljednje parlamentarne izbore održane u srpnju 2020. godine – i u jeku propasti brodogradilišta „Uljanik“ – istaknuo da će IDS zbog toga u Puli platiti „ceh“ tek na lokalnim izborima.
- To se na neki način i događa, iako u Puli IDS očito neće izgubiti mjesto gradonačelnika kao ni mjesto istarskog župana. Ali, iz ciklusa u ciklus jesu malo slabiji i zbog toga se trebaju zabrinuti, poručuje Gjenero koji ističe da nije problem u niskoj izlaznosti kakvu smo vidjeli u Puli.
- Niska izlaznost pogoduje onima koji nisu za smjenjivost vlasti, ali njihov problem u tom pogledu je u tome što nisu klijentelistička stranka. Istra je područje gdje se živi neovisno od politike. Vrlina IDS-a je u tome što je stvorio područje gdje je politička povezanost manja nego drugdje u zemlji, ali s druge strane nisu motivirali birače koji su skloni da izađu na izbore. Ne profitiraju na klijentelistički način, a ne motiviraju dovoljno snažno birače da pokažu politički angažman, objašnjava Gjenero.
Sličnog mišljenja je i komunikacijski stručnjak Damir Jugo.
- Po definiciji, manja izlaznost odgovara strankama s boljom organiziranošću na terenu. Veća izlaznost ide u prilog kandidatima koji su za promjene. U Puli je problem što je manje u fokusu birača bila Elena Puh Belci, a više Boris Miletić. Ali, ne vjerujem u preokret jer je razlika u Puli između kandidata dvostruka i mislim da je to IDS-u dovoljna prednost. Osim toga, Zoričić bi trebao dobiti podršku SDP-ovih birača i vrijednosti koje oni poštuju, a čini se očitim da njegovi birači i političke vrijednosti koje on zastupa nisu kompatibilne s SDP-ovim glasačima čija su stajališta bliska IDS-u, smatra Jugo
Promjene u Vodnjanu i Buzetu
Prema mišljenju naših sugovornika, utrka za istarskog župana ima predvidljiv ishod.
- Prednost Borisa Miletića mnogo je veća prema SDP-ovom kandidatu nego što je to u drugim gradovima i to je rezultat neuvjerljivosti SDP-a. Napokon, razlika za ulazak u drugi krug izbora za istarskog župana bila je mala – HDZ-ova kandidatkinja Irena Hrstić dobila je oko 3.800 glasova manje od SDP-ova Ferića. Miletić je dobio oko pet tisuća glasova više od dva protukandidata zajedno. Ferić se jedva provukao u drugi krug i teško je povjerovati da bi mogao namaknuti veliku količinu glasova, procjenjuje Jugo.“
- Ne postoji kritična masa koja bi rušila vlast IDS-a u županiji, ali postoji kritična masa koja im poručuje da se moraju konsolidirati. U posljednjem mandatu funkcionirali su kao stranka gradonačelnika i općinskih načelnika, ali su izgubili demokratsko-liberalni diskurs na nacionalnoj razini koji ih je činio posebnim od oba pola u političkoj areni i omogućavao im da sa svima surađuju kada je to u interesu građana Istre, objašnjava Davor Gjenero.
Najzanimljivija priča istarskih lokalnih izbora svakako su dva grada koja je suvereno vodio IDS, da bi ih izgubio već u prvom krugu. To su, dakako, Buzet i Vodnjan.
- U Buzetu smo imali veliko iznenađenje i to je dobra opomena IDS-u. Pokazuje i da se, što se Kajina tiče, upornost isplati. Ali, neće on biti SDP-ov gradonačelnik, ostati će nezavisan. Doduše, Kajin je dobio 39 posto, Prodan 32 posto i vidjet ćemo tko će u nedjelju slaviti. U Buzetu se pokazalo da stranačka mašinerija ipak ne pobjeđuje – nakon dva IDS-ova gradonačelnika, izgubili su mandat jer birači imaju svoje preferencije, kaže Jugo.
- Pobijedi li, Kajin će biti svoj. On nije materijal stranačkog čovjeka. Ako nije izdržao u fleksibilnoj organizaciji kakva je IDS, onda neće ni u SDP-u koji je u Istri danas kruto vođena stranka. Dio ljudi u Istri još uvijek misli na SDP Ivice Račana kojeg je u županiji vodio Dino Kozlevac kao tolerantnu stranku spremnu na suradnju s različitim političkim opcijama. Današnji SDP Peđe Grbina to sigurno nije i to je nastavak SDP-a kakvog smo imali u vrijeme Zorana Milanovića, komentira Gjenero.
U Vodnjanu su se promijene, kažu analitičari, očekivale.
- Vodnjanska priča je bila očekivana jer je IDS-ova politička matrica bila potrošena, a vjerojatno su i prekasno promijenili političkog igrača, odnosno kandidata jer su čekali da priča ode predaleko. Dobili su relevantnog protukandidata koji je uživao značajnu podršku i to nije prvi puta da se to dogodilo. Napokon, nezavisne liste su i do sada dovodile u pitanje političku moć IDS-a. Sve počne s nezavisnom listom koja se ili konsolidira na duži period ili poveže s nekom političkom opcijom. Najbolji primjer za to je Umag gdje je još prije dosta godina nezavisna lista Vilija Basanessea prišla SDP-u, tumači politolog Gjenero.
Otvoren novi politički prostor
Iznenađenje je manje moguće, smatra Damir Jugo, u Pazinu:
"Tamo je Suzana Jašić iz Možemo! dobila 35 posto, iako je Možemo! slabo prošlo u Istri, ušli su u neka gradska vijeća. Kod Možemo! igraju istaknuti pojedinci, Jašić je postala odavno poznata kao predsjednica GONG-a, dok je dosadašnji gradonačelnik iz IDS-a Renato Krulčić favorit s 47 posto."
- Možemo! nije toliko lijeva stranka koliko je stranka koja otvara novi politički prostor. Oni kombiniraju aktivizam, vrijednosti civilnog društva, neposrednu demokraciju i ekologizam – to nije neobično u Europi i to po velikim gradovima kakav je Beč. Vidjet ćemo kako će to funkcionirati u Zagrebu. A u Pazinu je očito da se pojavila politička akterica s velikim iskustvom koja zna lobirati i pregovarati. Ima sve što i njezine kolege u Zagrebu – što je ojačala značkom stranke Možemo! – ali to ne znači automatski i uspjeh te organizacije u Pazinu. To je prije svega upozorenje IDS-u da moraju paziti na sve aspekte rada svih svojih organizacija, smatra Davor Gjenero.
Dakle, četiri dana pred važan drugi krug izbora može se zaključiti – IDS-ov brod nije potopljen iako se ne zna s koliko će mornara nastaviti putovanje, SDP je uhvatio pojas za spasavanje u Buzetu, dok se Možemo! i HDZ vide tek s vrha najvišeg svjetionika.