Temeljem procjena ne očekuje se da bi Hrvatska i Istarska županija bile cilj nuklearnog napada. No, ako bi došlo do takvih aktivnosti u Ukrajini i šire, tada se u RH i Istarskoj županiji postupa sukladno Planu za sigurnost u radiološko-nuklearnim nesrećama ili vanrednom događaju, kao što je to bio slučaj s nuklearnom elektranom Krško, koji propisuje kako postupati, objašnjavaju iz istarskog Stožera civilne zaštite.

U takvim situacijama koriste se postojeća skloništa, a predviđeno je i sklanjanje u zatvorene objekte, stambene i javne, koji se mogu dobro, idealno hermetički, zatvoriti prozorima i vratima uz ventilaciju, dok opasnost ne prođe. Kod nastanka opasnosti postupa se u skladu s uputama Stožera putem medija i direktnim obavijestima, dok eventualno uzbunjivanje javnim sirenama obavlja MUP-ovo Ravnateljstvo civilne zaštite.

Odabir investitora

Kada je riječ o skloništima, iz Stožera podsjećaju da na području naše županije postoji jedno sklonište pojačane zaštite, 69 skloništa osnovne zaštite i 33 skloništa dopunske zaštite, odnosno tunela. Pritom ponovno naglašavaju da za područje Hrvatske i Istre, po procjeni odgovornih stručnjaka za nuklearne i radiološke nesreće, kao i vojnih analitičara koji procjenjuju trenutno stanje ugroze, ne postoji neposredna opasnost od nuklearnih udara.

Na temelju navedenoga tvrde da će biti moguće djelotvorno se zaštititi od mogućih ugroza, pa tako i od nuklearnih i radioloških nesreća.

"Aktualni događaji u Ukrajini izazvali su interes za mogućnosti zaštite od nuklearnog rata i raspoloživosti skloništa za sklanjanje stanovništva. Skloništa koja su tehnički odgovarala za mogućnost zaštite građana od nuklearnog udara, kao i ostala skloništa niže razine zaštite, građena su do kraja osamdesetih godina kada je donesena odluka da se više ne grade pod obavezno, već su investitori birali hoće li graditi sklonište ili izdvajati doprinos u fond za izgradnju skloništa", kažu iz Stožera.

U vlasništvu gradovi

Međutim, Ustavni sud je ukinuo tu odredbu i od tog trenutka prestala je obveza izgradnje skloništa ili izdvajanje u fond. Država je 2015. godine skloništa u bivšem društvenom vlasništvu prebacila u vlasništvo gradova i općina. Danas postoje skloništa u vlasništvu gradova i općina, ali i u vlasništvu privatnih osoba, a vlasnici su po planovima odredili voditelje skloništa i njihove zamjenike, koji su volonterski pristali obavljati dužnost.

U slučaju potrebe, Stožer civilne zaštite Istarske županije raspolaže i sa do 6.500 ljudi, a uz njih primaju se i volonteri.

Povezane vijesti

• MASKE I NA OTVORENOM, U KAFIĆIMA... Šef istarskog Stožera otkriva hoće li i na Poluotoku biti pooštrene mjere protiv korone
• NOVI PODACI ISTARSKOG STOŽERA I danas ima novih slučajeva korone, ali drastično MANJE NEGO JUČER
• ISTRA VIŠE NIJE POSLJEDNJA ZELENA OAZA NA SVIJETU Veći broj novoboljelih na dnevnoj bazi postao konstanta. Šef istarskog stožera smiruje situaciju: Stanje nije alarmantno. ZNAMO TRAG VIRUSA I MOŽEMO GA SLIJEDITI