- Vjerujem da će naredna turistička sezona biti još uspješnija nego ova. Mislim da za to postoje svi preduvjeti, a osnovni je da stalno i intenzivno komuniciramo, te imamo fer i proaktivan stav svih dionika koji u toj komunikaciji sudjeluju. Ono što nam je sad prioritetni zadatak to je što prije kvalitetno pripremiti predsezonu, jer je predsezona ta koja može donijeti kvalitetan iskorak u odnosu na rezultate koje smo postigli ove godine, kazao je predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske i direktor HUT-a Veljko Ostojić na otvaranju 23. Kongresa hotelijera „Nove perspektive“ koji je danas održan u zagrebačkom hotelu Westin.

Ključna suradnja svih dionika

Ostojić je rekao da je 2021. godina u turizmu bila “sve, samo ne normalna”, te da su domaći turistički djelatnici i u takvim okvirima neizvjesnosti i velikog rizika, pripremili i realizirali uspješnu turističku godinu.

- Naravno, takvog rezultata ne bi bilo da nije bilo proaktivnog odnosa i intenzivne suradnje s tijelima državne uprave, Vladom i ministarstvima, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, te ostalim institucijama koje su omogućile da se sačuvaju nužna radna mjesta i sezona realizira na način na koji je realizirana. Ne volim velike riječi, ali mislim da zaista s ponosom možemo reći da smo ove godine bili pobjednici Mediterana i to zahvaljujući jednoj od poruka koje je ova godina poslala. Ta poruka je da se sve može postići ako postoji stalna komunikacija i proaktivan odnos između javnog i privatnog sektora! Mi uvijek pokazujemo najbolje onda kad je najteže i mislim da je ova godina to dokazala, kazao je Ostojić dodajući da je još jedna ovogodišnja važna poruka ta da u utrci za gostima kvaliteta svakako i uvijek pobjeđuje.

Analiza ostvarenih rezultata, popunjenosti i prohoda smještajnih objekata pokazuje da su najbolje prošli smještajni kapaciteti i kompanije koje puno ulažu u kvalitetu i koji je i u ovim nestabilnim i neuobičajenim uvjetima stavljaju na prvo mjesto. Cilj kongresa je da razgovara i o izazovima za narednu, odnosno naredne turističke godine, a jedan od najvećih izazova i u 2022. godini bit će pitanje radne snage.

- To nije samo problem i izazov Hrvatske, već je slična situacija i u većini ostalih europskih zemalja, odnosno svim mediteranskim zemljama. Neovisno o tome što se ne možemo podičiti velikim primanjima, iako su ona u protekloj godini u hotelijerstvu porasla za gotovo 10 posto, mislim da možemo puno učiniti na kvaliteti i fleksibilnosti zakonodavnog, odnosno administrativnog okvira zapošljavanja. Mislim da nam visoki cilj treba biti da taj okvir bude što je moguće više konkurentan, odnosno najkonkurentniji u okruženju, kazao je predsjednik HUT-a.

Ulaganja i turističko zemljište

Izdvojio je i pitanje investicija bez kojih, kazao je, nema napretka u konkurentnosti. U tom kontekstu istaknuo je značaj 2,2 milijarde iz Plana za turizam, te velika očekivanja od novog zakona o poticanju ulaganja i rješavanja problema tzv. turističkog zemljišta, koji bi trebali doprinijeti da se nakon dvije godine svojevrsnog “praznog hoda” investicije u turizmu ponovno značajnije pokrenu. Na koncu se Ostojić osvrnuo i na nezaobilaznu epidemiološku situaciju koja će, kazao je, i narednog ljeta biti jedan od glavnih motiva za odabir destinacije za godišnji odmor.

- Hrvatska je u zadnje dvije godine sjajno odradila posao po tom pitanju, a vjerujem da ćemo tako nastaviti i u 2022. Zato je važan nastavak komunikacije i razgovor, ne samo o epidemiološkim mjerama u pojedinim objektima, već i o cijepljenju, te vjerujem da ćemo do naredne sezone i na tom polju napraviti značajan iskorak, kazao je Veljko Ostojić.

Ove godine je u hrvatskim hotelima ostvareno 3,9 milijuna dolazaka i 15,4 milijuna noćenja, odnosno 22 posto svih noćenja u komercijalnom smještaju. U usporedbi s 2020. godinom, u prvih 11 mjeseci ostvareno je 107 posto više dolazaka i 121 posto više noćenja nego li u istom razdoblju protekle godine, a u usporedbi s prvih 11 mjeseci 2019. godine, ostvareno je 51 posto dolazaka i 61 posto noćenja.

- Budući razvoj turizma u Hrvatskoj temelji se na tranziciji turizma u inovativan, otporan i održiv sustav čiji se učinci više ne promatraju kroz broj dolazaka i noćenja već kroz ravnotežu povoljnih financijskih učinaka, utjecaja na kvalitetu života lokalnog stanovništva, utjecaja na okoliš i zadovoljstvo radnika. Sukladno tomu, fokus Ministarstva će svakako biti na zelenoj i digitalnoj tranziciji, održivom razvoju, društvenoj odgovornosti turizma, edukaciji i zadovoljstvu djelatnika u turizmu i turizmu dostupnom svima, kazala je u svom obraćanju sudionicima kongresa ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac zaključujući da je hrvatski turizam u 2021. ostvario jedan od najboljih rezultata u Europi, čemu su odličnim pokazateljima, ponajprije kvalitetom ponude i usluge uvelike doprinijeli domaći hotelijeri.

Radnici će se morati uvoziti i za to treba ubrzati procedure

Sami hotelijeri na Kongresu su najvećim izazovom za 2022. godinu, osim borbe s pandemijom, označili investicije i radnu snagu, pri čemu su se predsjednici uprava najvećih hotelskih kompanija u Hrvatskoj Valamar Riviere i Maistre Željko Kukurin i Tomislav Popović složili da će sektor trebati niz mjera državnih institucija kako bi ljude zadržali u turizmu i Hrvatskoj.

- Ipak u Hrvatskoj nema dovoljno radnika, trebat će ih uvoziti i s te strane i ubrzati izdavanje radnih dozvola, a takvo stanje oko radne snage također povećava troškove hotelijerima, po procjenama, za oko 30 milijuna kuna godišnje. Uz to će nam rasti i troškovi za outsourcing usluge, kao i hranu i piće zbog viših cijena, i to će moguće ponovo dići cijene u 2022., ali ne toliko kao u 2021. godini, kazao je Popović.

On smatra i da se bez pomoći države neće moći pokrenuti investicije u 2022., jer neće svi hotelijeri imati dovoljno vlastitih sredstava za to, a tu je i inflacija koja će također utjecati na cijene.

Željko Kukurin iz Valamara drži i da je najvažnije pokrenuti zastale investicije u turizmu zbog pandemije, ali se i ozbiljno pozabaviti kompletnom transformacijom tržišta rada jer je u sadašnjem stanju potpuno neodrživo, pri čemu se turizam i hotelijeri trebaju više okrenuti studentima i mladima.

- I tu se ne radi samo o povećanju plaća, nego i osiguravanju boljih uvjeta rada pa i cjelogodišnje zaposlenosti. U turizmu se čim prije trebamo vratiti i na razine prije pandemije od oko milijardu eura investicija godišnje, inače će slabiti konkurentnost, a za to sve treba i suradnja i pomoć države, smatra Kukurin.

Povezane vijesti

• Hrvatska Nijemcima u top 5 destinacija
• T. Cook: Hrvatska među popularnim destinacijama
• Premali broj hotela usporava rast turizma