(Snimio Patrik Macek/Pixsell)
Sanja Radolović, saborska zastupnica iz redova SDP-a na aktualnom prijepodnevu u Hrvatskom saboru postavila je pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru financija Marku Primorcu vezano uz stopu inflacije u Hrvatskoj koja je najviša u eurozoni. Naime, u prosincu 2024. zabilježen je značajan rast inflacije, odnosno godišnja stopa inflacije u prosincu mjerena indeksom potrošačkih cijena u Hrvatskoj je iznosila 4,5 posto, najviše od svih zemalja članica eurozone.
Dakle, opet smo svjedoci inflacije pohlepe posljedica čega jest jedan od najnižih životnih standarda Hrvata među zemljama Europske unije kao i najniža kupovna moć. Radolović je konkretno upitala ministra Primorca kada ova HDZ-ova Vlada napokon misli stati na kraj inflaciji pohlepe u prvom redu stranih trgovačkih lanaca i banaka koje ostvaruju enormne prihode i dobit koju niti ne investiraju u Hrvatskoj već "izvoze" u strane zemlje gdje su im sjedišta kompanija. Cijene posebice prehrambenih i higijenskih namirnica koje plasiraju trgovački lanci u stranom vlasništvu su i duplo veće u Hrvatskoj nego primjerice u Austriji ili Njemačkoj gdje su paradoksalno kupovna moć kao i plaće i mirovine duplo veće nego u Hrvatskoj.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku tijekom inflacije cijena hrane u Hrvatskoj porasla je kumulativno za 42%, a istovremeno na velik broj tih istih prehrambenih proizvoda PDV je smanjen na 5%. Primjerice kruh je postupio 65%, mlijeko 45%, jaja 59%, krumpir 136%, šećer 75%, voće 34%, povrće 43%. To su sve artikli koji su na 5% PDV-a, a prihodi od PDV-a svake godine rastu u državnom proračunu za 1,5 milijardi eura.
Također, više od 80% hrvatskih građana smatra da se cijene neće vratiti na prijašnje razine, a 77% građana ne vjeruje da je Vlada adekvatno nadzirala situaciju s poskupljenjima. Kako planirate stati na kraj najvišoj stopi inflacije u eurozoni, koja je poseban udar izvršila na najugroženije skupine u društvu posebice umirovljenike i radnike s minimalnim plaćama? Očito da ove dosad provedene mjere nisu imale nikakvog učinka na posustajanje inflacije, nego su bile kratkoročne i nisu riješile temeljne probleme kao što su nedostatak domaće proizvodnje i smanjenje ovisnosti o uvozu.
Kada će napokon Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Državni inspektorat početi raditi svoj posao u dijelu nadziranja cijena, odnosno pridržavaju li se trgovci zakonski određene maksimalne cijene za određene proizvode te nadziranja tržišnog natjecanja i zloupotrebe monopolskog položaja na tržišta ili udruživanja u kartele što bi moglo rezultirati umjetnim rastom cijena? Kada će se napokon Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka prestati prepucavati tko je odgovoran za inflaciju, umjesto da kao kreatori fiskalne i monetarne politike smanje inflatorne pritiske na životni standard naših građana?
Premijer i ministri jedino što su napravili po pitanju inflacije u Hrvatskoj, jest da su optužili hrvatske građane da su previše trošili u prosincu i da je inflacija u Hrvatskoj najviša u EU zbog povećane blagdanske potrošnje hrvatskih građana. Dakle, sad su po HDZ-u i Plenkoviću još i građani krivi jer nisu smjeli previše trošiti kako se Plenkovićev lik i djelo u Briselu opet ne bi gledali u negativnom svjetlu.
Bolje očito po HDZ-u da su hrvatski građani za blagdanskim stolom bili na "kruhu i vodi" kako ne bi podizali inflaciju i rušili imidž HDZ-a i Vlade Andreja Plenkovića s najvišom stopom inflacije u eurozoni., zaključno je rekla Radolović.