NITKO ih NE ŽELI OSIGURATI
Lovačka društva u velikim problemima zbog naleta divljači na vozila i brojnih odštetnih zahtjeva
Divlje svinje u selu Škarpoci na Labinštini
Prije točno 70 godina osnovana su lovačka društva koja na Labinštini djeluju i danas - "Balotin" u Vinežu, "Kamenjarka" u Labinu, "Kamenjarka" u Pićnu, "Ubaš" u Koromačnu i "Zec" u Kršanu. Predstavnici tih društava, 95 nagrađenih od Lovačkog saveza Istarske županije i Hrvatskog lovačkog saveza te dvadesetak gostiju značajnu su obljetnicu proslavili u restoranu Stare staze u Kršanu.
- Bez imalo lažne skromnosti moram reći da je ovo okupljanje naših pet lovačkih društava jedino takvo u Istri, što potvrđuje dobru suradnju, na čemu treba i ubuduće ustrajati, kaže nam Dalibor Kvaternik, predsjednik LD "Ubaš" iz Koromačna, voditelj Lovnog ureda u Labinu i član Izvršnog odbora Lovačkog saveza Istarske županije.
Visoka životna dob lovaca
Podsjeća na povijest lovstva u Istri.
- Na Labinštini, kao i u ostalim dijelovima Istre, nakon Drugog svjetskog rata, 1945./46. godine započelo se s organiziranim načinom lova. Izdavane su lovne karte koje su služile kao današnja dopuštenja za lov, a izdavale su ih uprave tadašnjih kotara nadležnih za poslove šumarstva, na temelju odluke Oblasnog odbora za Istru. Donošenjem Zakona o lovu u Hrvatskoj 1949. organizacija lovstva je promijenjena, lovišta su podijeljena na državna i društvena. Državnim lovištima upravljalo je šumarstvo, a društvena su dana na upravljanje lovačkim organizacijama, ugovorom na 15 godina. Kotar Labin 1950. godine ustanovio je lovišta Labin, Vinež, Kršan i Koromačno, a Kotar Pazin lovište Pićan. Godinu kasnije osnovana su lovačka društva na Labinštini. Danas gospodare s 31.468 hektara lovišta te okupljaju 476 lovaca, prosječne starosti 56 godina.
- Visoka životna dob lovaca problem je većine društava u Istri. Puno problema lovačkim društvima zadaju i naleti vozila na divljač jer ih zbog velikog broja šteta niti jedno osiguravajuće društvo više ne želi osigurati. Zbog sudskih presuda koje su uglavnom na štetu lovačkih društava i plaćanja regresnih zahtjeva oštećenicima, pojedinim je društvima prijetio stečaj i gubitak lovišta, ali zahvaljujući Istarskoj županiji, istarskom Lovačkom savezu i solidarnosti svih lovačkih društava u Istri, to se nije dogodilo, kaže Kvaternik.
Nekad je, ističe, zakupnina za lovišta bila simbolična i nije financijski jako opterećivala društva, a uplaćivala se u fond za razvoj šumarstva i lovstva, tako da se u istom iznosu vraćala društvima za financiranje nabavke divljači i izradu lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata. To je potrajalo sve do usvajanja Zakona o lovu iz 1994. godine kojim su propisane dvije vrste lovišta, vlastita odnosno državna na zemljištu u vlasništvu države i zajednička lovišta koja ustanovljuje županijska skupština i koja se dodjeljuju putem javnog natječaja.
- Sva su naša lovačka društva na javnom natječaju 1995. godine dobila zajednička lovišta, no bitno smanjena zbog ustanovljenja državnih lovišta. U Istri je ustanovljeno 11 državnih lovišta, od toga su četiri na Labinštini te jedno uzgajalište divljači, nakon čega su lovačka društva ostala bez 8.703 hektara površine. I danas smo mišljenja da nam je učinjena velika nepravda, kaže Kvaternik.
Koristi od lovačkog turizma
Lovcima je, ističe naš sugovornik, dobro gospodarenje lovištem i divljači prioritet jer znaju da bez toga nema ni dobrog lova ni lovnog turizma od kojeg ima koristi šira zajednica.
- Lovci umnogome pridonose da se ponovno uspostavi ravnoteža u prirodi koja se bitno mijenja s razvojem tehnologije i urbanizacije. Pridonosimo cjelokupnom okruženju u kojem živimo, iako nas mnogi optužuju, ne shvaćajući značaj lovstva. Da nema lovaca, neosporna je činjenica da bi divljač puno više oskudijevala hranom i vodom. Mnogi nas dušebrižnici prikazuju u negativnom svjetlu, predstavljajući sebe kao zaštitare životinja, često samo na riječima, a ne i djelima, ističe Kvaternik.
Podsjeća da je 2016. godine Istarska županija, uvidjevši da dobro gospodare lovištima i divljači, svim lovačkim društvima u Istri produžila ugovore o zakupu lovišta na daljnjih deset godina, do 2026. Sa Županijom su realizirali niz projekata i nastavljaju dobru suradnju.
- Pandemija koronavirusa negativno se odrazila i na poslovanje lovačkih društava, zbog smanjenog dolaska lovaca turista. Unatoč tim financijskim problemima, sudjelovali smo u prikupljanju pomoći za stradale u potresu na Banovini i, naravno, brinuli o tome da divljač ne oskudijeva hranom i vodom. Moram spomenuti i veoma sušnu godinu. Veoma smo zahvalni javnim vatrogasnim postajama, općinama i svima drugima koji su pomogli u dopremi vode u naša lovišta, a veliko hvala i lovcima koji su svoj trud i vrijeme usmjerili da ni u jednom trenutku naša divljač ne ostane bez vode. S druge strane, suša je pogodovala i pružila priliku da se neka pojilišta i prirodne lokve očiste od nakupina blata, da se saniraju i vrate u prvobitnu funkciju, kaže Kvaternik.
Posebno ističe probleme s divljim svinjama koje se približavaju naseljima, ali i enduro motore koji uništavaju šumske puteve, ugrožavaju divljač pa čak i ulaze u lovišta za vrijeme lova.
- Ukoliko su enduro vožnje organizirane, najavljene i voze se po zadanim rutama, nema većih problema, prostora ima dovoljno i za lovce i za ljubitelje moto-sportova. Problem stvaraju svakodnevni "istraživači" koji zadiru u sve kutove lovišta, a isto vrijedi i za quad/atv vozače. Zadnjih par godina susrećemo se i s ekspanzijom divljih svinja i štetama koje nastaju iza njih. Svjesni smo da moramo biti partneri poljoprivrednicima, i u našim redovima ima puno članova koji se bave poljoprivredom, vinogradara, povrtlara, maslinara. Odgovornost za štetu koju je prouzročila divljač, i na poljoprivredi i na prometnicama, nije zakonski dobro regulirana, odnosno ukoliko dođe do sudskih procesa, u većini se slučajeva odgovornost stavlja na lovačka društva. Zakonom o lovu navedeno je da je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Ta divljač koja nastrada pod kotačima vozila može do tog trenutka preći i više desetaka kilometara i prelaziti iz jednog lovišta u drugo, a tereti se lovačko društvo koje teritorijalno pokriva tu prometnicu. Da stvar bude apsurdnija, sve prometnice su izuzete od lovne površine, kao i površine naselja, općina i gradova. S obzirom da smo turistička zemlja, naravno da se dobar dio naleta vozila na divljač događa i strancima, ali s njima nema većih problema jer je u njihovim zemljama bolje regulirana nadoknada štete od osiguravajućih kuća, ističe Kvaternik.
Papirologija i sudski procesi
Napominje da su imali par slučajeva naleta divljači na vozilo koje je imalo kasko osiguranje plus dodatak za štetu nastalu naletom divljači, međutim, osiguravajuće društvo, nakon što je oštećeniku podmirilo trošak, taj je iznos naplatilo lovačkom društvu.
- To nikako nije pravedno. To su samo neki od problema s kojima se susreću lovci pa društva, kojima je primarno brinuti o uzgoju, zaštiti i lovu divljači, svoju energiju preusmjeravaju na raznu papirologiju i sudske procese, ističe Kvaternik te dodaje da bi, vezano uz sprečavanje šteta od divljači, lovačka društva trebala osigurati dovoljno mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava kao mjere zaštite za određeno područje i vrstu divljači, a nikako da preuzmu troškove štete.
Prošle nedjelje, prvoga dana glavne lovne sezone, prema naputku nadležnog ministarstva da se pojača odstrel divlje svinje, lovci labinske Kamenjarke i njihovi gosti ustrijelili su 11 divljih svinja, od početka ove godine njih 40-ak.
Povodom jubileja, više od 90 lovaca iz svih pet lovačkih društava na Labinštini dobilo je zahvalnice, povelje i plakete Lovačkog saveza Istarske županije te odlikovanja prvog, drugog i trećeg reda Hrvatskog lovačkog saveza. Odlikovanje prvog reda dobili su Lučano Bolterstein, Ruđero Golja, Rino Martinčić, Romano Miletić iz LD Balotin u Vinežu, Bruno Glavić i Roko Smoković, članovi LD Kamenjarke iz Pićna, Serđo Gergorić i Valter Knapić, članovi LD Kamenjarke iz Labina, te Dalibor Kvaternik iz LD "Ubaša" u Koromačnu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
