"Ja sam Jurić, ime mi je Dane, majke Kate i od oca Frane. Rodno mi je misto Dubravice, sin jedini majke Hrvatice." Tako je slavni narodni guslar otpjevao uz gusle i osvojio srca brojnih posjetitelja svehrvatske smotre izvorne vokalne baštine "Zarozgajmo na Ćićariji" koja je u svom dvanaestom izdanju u Lanišću podno planinskog vrha Orljaka ugostila petnaestak kulturno umjetničkih društava i skupina, više od sto izvođača iz raznih krajeva Hrvatske koji čuvaju glazbenu tradiciju svojih predaka prenoseći je iz generacije u generaciju.
Napamet zna tisuću stihova
Jedini guslar laniške smotre poznat po tome da napamet zna na tisuću stihova, a mnoge i na licu mjesta izmišlja, prvi je puta nastupio u Lanišću i pohvalio se da treme nema jer se guslanjem i pisanjem deseteračkih stihova bavi odavna.
Bugarenje, ojkanje, ganga, pjevanje uz gusle, i brojni drugi izvorni glazbeni izričaji odzvanjali su brdsko planinskim područjem istarskog sjevera. Kao da su se svi pobornici hrvatske tradicijske glazbene baštine slili u malo Lanišće, i na jednom mjestu pokazali vokalno blago čiji se dio nalazi i na UNESCO-ovim listama reprezentativne nematerijalne kulturne baštine. Ni kiša ih nije omela, već su se nakon proljetnog pljuska s pozornice preselili u šator.
"Divojka junaka" zabugarile su u okrilju župne crkve sv. Kancija, Kancijana i Kancijanile članice ženske vokalne skupine "Jažulice" Lanišće, vjerne čuvarice bugarenja, specifičnog načina pjevanja, svojstvenog samo području Ćićarije, a ovaj opori gorštački poj, pjevanje u dvoglasju, odzvanjao je i u nastupu laniške ženske skupine "Frndalice" koje su zakantale "Na vrh gore" i "Divojka je noge prala". Ćići nikada nisu za svoje starinsko pjevanje rekli da je to bugarenje, već bi rekli da će "zarozgat". Otuda i ime svehrvatskoj smotri . Smotru su već tradicionalno otvorili Ćićski zgončari i u pratnji divojka u kamižoteh predstavili višestoljetnu pokladnu tradiciju.
Zdravica, ganga i šijavica
Laniška načelnica Roberta Medica izrazila je zadovoljstvo što jedna mala smotra na obroncima Ćićarije daje svoj skromni doprinos nastojanjima da se od zaborava otrgne bogata vokalna baština. Zahvalila se župniku Josipu Mašini koji je za sve izvođače donirao suvenir s likom blaženika Miroslava Bulešića.
- Posebno je važno to što se tradicijska manifestacija uspijeva održavati u kontinuitetu, istaknula je pročelnica županijskog odjela za turizam Nada Prodan Mraković.
U formi ćićskog bugarenja uz cindru, istraživač glazbene baštine Dario Marušić izveo je pjesmu "Teško majki". Uslijedilo je nastup Ivanke Šverko, autorski stihovi spjevani na lokalnom izričaju Prapoća. Boje istarske glazbene tradicije branili su i Žejanski kntaduri bugarenjem i sopnjom na cindru. Nastupili su Noel Šuran iz Lindara i prateći pjevači, potom pjevači KUD-a "Mate Balota" Rakalj, pjevači folklorne skupine Zajednice Talijana Šišan ponosni na svoje stoljetne mantinjade, i konačno etno skupina pjevača "I Canturi", članovi KUU "Giusto Curto" Rovinj koji njeguju specifične napjeve, bitinade rovinjskih ribara.
U gostujućem bloku predstavili su se debitanti laniške smotre KUD "Izvor" Generalski Stol. Svirači guci na trzalačkim i gudačkim instrumentima svoga kraja izveli su drmeš. S njima su rozgale rozgalice nekoliko šaljivih stihova. Guci i rozgalice brend su karlovačke županije i Karlovca. Članovi KUD-a "Gospa Lurdska" iz Poljica, kako je naglasio voditelj smotre Vladimir Pernić, donijeli su nekoliko karakterističnih napjeva koje izvode formom pjevanja pod bas. Iz drniškog kraja, iz Općine Muć došla je pjevačka skupina "Podsvilajskih sela" s dva napjeva, prastarom ojkavicom i treskavicom, dok je dječja skupina izvela dječju ojkavicu. Izvorna pjevačka skupina iz Bukovica i Ravnih Kotara predstavila se s zdravicom i orzalicom, jednom od inačica ojkanja, dok su članovi KUD-a "Podbablje" iz junačke Imotske krajine, izveli zdravicu, gangu i šijavicu.
Zvukovi, boje, okusi i mirisi tradicije
U nedjeljnom su se programu prožimali zvukovi, boje, okusi i mirisi tradicije, šarenile su se narodne nošnje. Mogao se uz to degustirati Ćićki meni, poslušati predavanje Hrvoja Krivošića iz Javne ustanove Park prirode Učka na temu Projekt Kaštelir - Žuto blago Ćićarije, Slavka Brane iz Javne ustanove Natura Histrica o projektu LIKE - "Encijan i zaštita krških travnjaka", ili pak sudjelovati u okruglom stolu na temu Vokalna tradicija kroz vrijeme. U večernjim satima zabava je nastavljena uz ples i grupu Forest. Organizator ovog tradicijskog projekta je Općina Lanišće, pokrovitelji su Ministarstvo kulture, Istarska županija, županijski odjeli za kulturu i turizam, a među medijskim pokroviteljima je i Glas Istre. Manifestaciju sufinancira i HDS ZAMP iz sredstava koje služba ZAMP prikupi od javnog izvođenja narodnih umjetničkih tvorevina u izvornom obliku, temeljem natječaja HDS-a za potporu projekata tradicijske glazbe.