"Događaj s kojim smo ovog tjedna u Labinu izašli u javnost upravo je pravi primjer kakva je ovo pošast i koje razmjere dobiva. Nedovoljno je čekati neku standardnu proceduru i birokraciju koja će svojom sporošću dovesti do toga da će nam sav obalni pojas biti betoniran. Mi nismo željeli čekati nadležne institucije da reagiraju, kako se to popularno kaže, već smo sami reagirali i poduzeli potrebne korake, te su odgovorni već dobili kaznene prijave. Jednostavno, svi zajedno nemamo vremena za traženje zaštite ako to i sami ne činimo. Prtlog je "pročešljan", zaštićeni je krajobraz i jasna je poruka kako se u Labinu djeluje te se neće dopustiti nikakve sulude bespravne gradnje. Na ovaj način djelovat će se i u svakom drugom djeliću našeg grada, a pokazali smo da to nije samo upozorenje. Apel i poruka su jasni, pozvani su svi, od udruga do pojedinaca, da sumnju na slične gluposti prijavljuju, jer jedino tako i zajednički možemo zaštiti ovaj prostor koji je jedinstven, apelira gradonačelnik Labina Valter Glavičić nakon što je slučaj iz Prtloga, gdje je devastirano veliko zaštićeno područje, još jednom senzibilizirao istarsku i hrvatsku javnosti na problem bespravne gradnje.

Glavičić dodaje da uništavanje od strane pojedinaca, koje očito u nekim dijelovima Hrvatske prolazi te se na tome zarađuje ogroman novac, na Labinštini neće proći.

- Samo razvojem naše kolektivne svijesti možemo doprinijeti tome da svaki daljnji korak ili pokušaj bespravne gradnje srežemo u korijenu, rezimirao je Glavičić.

Valter Glavičić

Jedan od gradova koji su najviše na udaru bespravnih graditelja je Vodnjan. Prema podacima komunalnog redarstva Grada Vodnjana, samo tijekom srpnja i kolovoza ove godine, dakle u svega dva mjeseca, građevinskoj inspekciji je predano čak 400 prijava bespravno izgrađenih objekata. Uz prijavu se prilažu zapisnik, fotografija i izvod iz zemljišnih knjiga, ali nakon zaprimanja predmeta od strane inspekcije, daljnjih povratnih informacija o tim predmetima u Gradu Vodnjanu nemaju.

- Podatak da imamo više ilegalnih, nego legalnih građevina proizlazi iz izgrađenosti građevnog i negrađevnog područja. Konkretno, prema našem izračunu, unutar granica građevinskog područja imamo izgrađenih 470 hektara, dok je izvan tog područja izgrađeno čak 510 hektara. To je pokazatelj razmjera i teške situacije s bespravnom gradnjom na Vodnjanštini, posebno na obali i u njenom zaleđu, a koja se tolerirala proteklih desetljeća, čak i nagrađivala legalizacijom, ustvrdio je vodnjanski gradonačelnik Edi Pastrovicchio.

Zbog svega toga u javnosti se pojavila priča kako Grad razmišlja kupiti bager za komunalno poduzeće Contradu.

- O kupnji bagera trgovačkom društvu Contrada, gradskom komunalnom poduzeću, s kojim bi rušili bespravno izgrađene objekte, nema govora niti mogućnosti. Ali zahvaljujući nekim novim aktima Grada Vodnjana, poput Odluke o komunalnom redu iz lipnja, komunalno redarstvo dobilo je ovlasti i alate kojima može zaustaviti građevinske aktivnosti u samom začetku. Ukoliko na negrađevnoj parceli zateknu aktivnosti iz kojih bi bilo vidljivo da uskoro počinje gradnja, od graditelja se traži da pokažu valjanu građevinsku dozvolu i prijavu gradilišta, a ukoliko ih nemaju, izdaje se obavijest o počinjenom prekršaju ili mandatne kazne. Ako u narednim danima nije vidljivo da su ishodili dokumente, izdaje se obavezni prekršajni nalog. Predviđene kazne iznose od 1.000 do 10.000 kuna, pojašnjava Pastrovicchio.

Komunalni redari, dodaje, već su u startu primjene odluke izdali desetak upozorenja, a ustanovljeno je da nitko od graditelja nije nastavio s investicijom.

- Zato i apeliramo na građane da nam prijavom svakog početka bespravne gradnje pomognu u uvođenju reda na našem području. Tijekom zimskih mjeseci pažnja će se usmjeriti na izdavanje rješenja za uklanjanje mobilnih objekata i povrat zemljišta u izvorno stanje, naglasio je na kraju gradonačelnik Vodnjana Edi Pastrovicchio.

Edi Pastrovicchio

Tradiciju borbe s bespravnom gradnjom dugu već gotovo dva desetljeća ima umaški gradonačelnik Vili Bassanese, kojem upravo zbog toga nisu nepoznate niti prijetnje, niti 24-satna osobna zaštita, niti sudske tužbe… Pa ipak, kaže da iz svega izlazi još jači.

- Mi smo spremni za novu fazu, odnosno već smo krenuli s angažmanom pet-šest ljudi koji će funkcionirati poput komunalne policije. Dakle, radit ćemo sve što je u našoj moći da osujetimo namjere bespravnih graditelja, pa neka nas tuže! Okupirana smo županija i vrijeme je da tome stanemo na kraj. Pogledajte ovako, mi ćemo u Umagu to napraviti, tu su dijelom i Buje i Brtonigla, potom je tu Tar gdje se ništa ne može, pa Poreč, o tome niti riječi. Rovinj je rasturen skroz kao i cijeli jug Istre, pa na drugu stranu sve do Marčane i Raškog zaljeva. Sve je uništeno! Mi ni nemamo evidentirane sve nelegalne objekte, ali u Istri ih ima sigurno više od 30 tisuća. To nisu nelegalni objekti, to su cijela naselja, gradovi, istarske favele. Oni zagađuju okoliš, nemaju vode, to nije održivi turizam, kojeg mi više i ne možemo imati ma što o tome mislilo županijsko vodstvo. Cijela ta situacija je nakaradna, cijeli je sustav zakazao, odriješit je Bassanese.

I na primjeru Prtloga savjetuje da treba, primjerice, ograditi prometnicu koja je u vlasništvu Grada Labina, pa tim parcelama koje se krče ne bi mogao nitko pristupiti bez da zatraži i dobije suglasnost.

- Mi u Umagu imamo oko 2.000 bespravnih građevina i to je otprilike brojka koja je više-manje konstantna. Međutim, ni mi nemamo točnu evidenciju jer je do nje vrlo teško doći. Trebali bi imati barem dva čovjeka koji bi dnevno obilazili cijelo područje i evidentirali nelegalnu gradnju. Doduše, treba razlikovati nelegalne građevine i uzurpacije na poljoprivrednom zemljištu i nelegalnu gradnju na građevinskom zemljištu. U Istri su trenutno najveći problem montažne kuće ili kamp prikolice koje prethode gradnji čvrstih objekata i one se najčešće nalaze na poljoprivrednom zemljištu. Na tu temu imali smo nekoliko razgovora s nadležnim ljudima iz ministarstva, ali oni se stalno pravdaju da imaju malo ljudi i prebacuju odgovornost, a ja tvrdim da su samo neorganizirani i nesposobni. Zadnjih nekoliko godina srušili su jednu kuću i jedan zid, a i to je platio Grada Umag, kaže Bassanese.

Kao jedino moguće rješenje za zaustavljanje divljanja bespravne gradnje u Istri predlaže prije svega veću aktivnost Županije koja bi, po njegovim riječima, trebala objediniti sve gradove i općine i sačiniti jedan zakonski prijedlog s kojim bi išli prema nadležnim državnim tijelima.

- Trebalo bi potom da sva bespravna izgradnja bude tretirana kao kazneno djelo i da za to odgovaraju i vlasnik zemljišta, naručitelj radova, a bogami i izvođač. Dok se to ne bude kazneno gonilo i dok ne bude propisana kazna zatvora od dvije i više godina i to, kažem, i za vlasnika zemljišta i za investitora i za izvođača radova, tome se neće stati na kraj. I konačno, rješenje je ustrojavanje građevinske inspekcije na razini županije tako da inspektori na terenu budu izmiješani i stoga manje podložni nekakvim vezama i poznanstvima, a time i podmićivanju i dogovaranju. Na tome ćemo mi inzistirati pa da vidimo, rekao je na kraju Bassanese.

Marko Paliaga

Ništa manje problema od drugih lokalnih sredina nema niti u Rovinju. Prvi čovjek grada Marko Paliaga kaže da su po tom pitanju krenuli u akciju još 2005./2006. godine te da u okviru mogućnosti, odnosno ovlasti, uklanjaju sve što smiju. To znači, pojašnjava, sve mobilne elemente u negrađevnoj zoni, od nadstrešnica do mobilnih kućica koje su zapravo priprema za ograđivanje i gradnju fiksnih građevina. Tu njihove mogućnost prestaju.

- Sve ono što spada u fiksne građevine mi više nemamo ovlasti uklanjati, već to čini Državni inspektorat. Kada bi to išli uklanjati riskiramo, prije svega, da na terenu ne bi imali podršku policije, a drugo, mogli bi nas vlasnici tužiti. Tako da sve ono što se može, nastojimo odmah uklanjati dok je u začetku. No, u nastavku naše borbe s bespravnom gradnjom očekujemo da država osvijesti činjenicu da s tim brojem inspektora na terenu i njihovim primanjima i rasporedom rada ne mogu obuzdati taj problem. Ovakvim našim pristupom, a, naglašavam, riječ je o zadnjih 15-ak godina, broj prijava držimo na razni 30, 40 godišnje, ali je sporost cijelog sustava naš najveći problem. Naime, događa nam se da od trenutka kada uočimo miješalicu na parceli i interveniramo, pa do kad građevinska inspekcija krene, ljudi su već useljeni! I što tada? Tko će tim ljudima rušiti kuće? Nitko! Ali kada srušimo zid ili mobilni objekt u startu smo riješili problem, mala je šteta za svih, ali bi vlasnici trebali dobiti velike kazne i tada nikome to više ne bi palo napamet, zaključio je Paliaga.

Povezane vijesti

• Milanović smijenio istarske SDP-ovce zbog IDS-a, Bernardiću HDZ u Umagu ne smeta?
• Pet IDS-ovih gradonačelnika poslalo pismo Filipu Zoričiću
• Vili Bassanese (SDP): "Dobivam prijetnje i imam ogromne pritiske, a u bespravnoj gradnji prednjače Slovenci"