Vikend u Brtonigli bio je u znaku čokolade i vina: ČOKOLADNI KAŽUN I ZIDNA SLIKA, DOMAĆI BUCOLAJI I VINO

Čokolada je bila u prvom planu, jer su vrsni majstori pokazali što se sve može s čokoladom i od nje, od svima poznatih načina korištenja u kolačima i drugim kulinarskim kreacijama, do korištenja čokolade za izradu skulptura ili umjesto boje na slikarskom platnu

Dva dana proteklog vikenda Brtonigla je bila u znaku slatkih delicija, prije svega čokolade i maštovitih čokoladnih kreacija, ali i domaćeg vina. Sve su to ponudili izlagači i drugi sudionici jedinstvene, sedme po redu, istarske manifestacije Choco&Wine festa. Čast vinima i priznanje vinarima, ali čokolada je bila u prvom planu, jer su vrsni majstori pokazali što se sve može s čokoladom i od nje, od svima poznatih načina korištenja u kolačima i drugim kulinarskim kreacijama, do korištenja čokolade za izradu skulptura ili umjesto boje na slikarskom platnu.

Čokolada u četiri boje

Pokazale su to vrsne umjetnice, članice Croatian Choco Concept art teama, projekta kojega je pokrenula poznata dizajnerica čokolade i čokoladnih okusa Marina Prijatelj. Ona i njene suradnice radile su na ovoj manifestaciji na temu četiri vrste zemlje (siva, crna, crvena, bijela), čime se promovira brtoniška geološka specifičnost. Tako je Francuskinja Georgette Yvette Ponté, koja je kiparstvo završila u Zagrebu, od čokolade izgradila istarski kažun, dok je umjetnica Klara Rabensaifner Miljević iz Opatije ovom prilikom čokoladom u četiri boje oplemenila slikarsko platno, a čokoladna slika krasit će ured Turističke zajednice, glavnog organizatora ove manifestacije. I jedna i druga prvi put se susreću s čokoladom kao materijalom.

- Za slikanje čokoladom potrebno je dosta vještine i brzine, čokolada se brzo hladi i stvrdne. Ovdje sam radila na temu četiri zemlje, pa sam koristila čokoladu u četiri boje. U bijelu sam dodala malo crne da bih dobila sivu čokoladu, a koristila sam nedavno otkrivenu čokoladu rubin boje. U sredini slike je istarski kažun, simbol istarskog težaka i rada u polju. Za izradu ove slike potrošila sam blizu tri kilograma čokolade. Treba paziti, sloj mora biti tanak, da ne bi kasnije čokolada pucala, govori Klara čiji je rad privlačio pažnju posjetitelja, jednako kao i stvaranje kažuna od čoklade.

Francuska umjetnica za kažun potrošila je oko pet kilograma tvrde čokolade, a najviše je posla, kaže, imala oko krova kažuna.

Popularizacija bucolaja

- Čokolada je čudo. S čokoladom se može raditi što god želite, samo je važno pravilno podesiti temperaturu čokoladne mase, prema namjeni. Ako se čokolada pravilno temperira od nje se mogu raditi skulpture, što je popularno u današnjem slastičarstvu, tako da danas slastičarstvo nije samo izrada kolača i raznih slastica, već i velika umjetnost, reći će naša poznata slastičarka svjetskog renomea Dragica Lukin iz Ville Soši, inicijatorica ovog brtoniškog festivala čokolade i vina. Dragica je ovom prilikom posjetiteljima pokazala kako se radi istarski bucolaj, ali uvijek sa željom da se tradicijski recepti nečim oplemene.

- U tijesto koje se priprema na klasičan način za bucolaj, dodala sam jako zdravi aktivni ugljen te divlji kakaovac. Na kraju sam bucolaje ukrasila čokoladom, malo dodatno dekorirala i bucolaji su zaista privlačili pažnju posjetitelja. Drago mi je da me puno mladih pitalo za recepte. Volim raditi inovacije na naše stare slastice, oplemeniti ih, da ljudi vide da to nije samo tijesto, da se može pripremiti na razne načine… Moramo pratiti razvoj tehnologije u slastičarstvu, a naš bucolaj treba još više popularizirati. Kao i drugi domaći kolači, a u tom cilju planiram organizirati i jednu ovakvu manifestaciju posvećenu dizanom tijestu, jer imamo što pokazati, kaže Dragica Lukin.

U mnogim čokoladnim vještinama mogli su se okušati i sami posjetitelji, vidjeti suvremene načine korištenja kvalitetne čokolade, ali i uživati u raznim čokoladnim proizvodima, od raznih likera i čokoladnih slastica s raznim voćem i drugim sastojcima, do kozmetike. Bilo je na štandovima maštovitih slastičarskih kreacija, pa čak slatka čokoladna štikla ili ženska torbica. Uživali su i mladi, naročito u nagradnoj igri tražeći nagradu ispod velike lopte "oblijepljene" slatkim muffinima. Stariji su degustirali vina s brtoniškog područja, a među gostima bilo je dosta gostiju iz Slovenije i Italije. (Napisao i snimio Luka JELAVIĆ)