U marketima je kupus više nego dvostruko skuplji od otkupa. Dakle, proizvođač ne dobije ni 50 posto krajnje cijene za kupce. Sada, kada našeg karfiola više nema, u marketu se uvozni prodaje po 18 kuna, a dok smo mi prodavali karfiol cijena mu je bila 9,90 kuna, kaže Dean Vitasović
Vrijeme je kupusnjača, poljoprivrednici južne Istre u jeku su berbe kupusa, karfiola i ostalog zeljastog povrća. Nakon toplog i vlažnog studenog i prosinca, koji je prevario prirodne procese i ubrzao sazrijevanje na njivama, siječanj ih je ipak podario zimi primjerenijim temperaturama i dužim suhim razdobljima zahvaljujući kojima mogu prionuti berbi.
Zato na poljima podno Ližnjana i na Marleri, na površinama s pogledom na more, nema odmora.
- Upravo smo u berbi kupusa i karfiola. Vrijeme nas sada služi, što se tiče uroda mogu reći da je standardan. Zima je bila blaga, prosinac topao, s dnevnim temperaturama i do 20 stupnjeva i s dosta vlage pa nam je i berba uranila. Ni kupusnjačama ne odgovara jako hladno, kako neki misle, ali ovo ipak nije bila zima, sve se poremetilo, pa smo imali i nešto truljenja na poljima, kaže nam Ivica Ušić koji "zelenjavu" uzgaja na desetak hektara.
U Ližnjanu, poznato je, proizvođači su već godinama orijentirani na zimsku poljoprivredu. Nekada je tu bio aktualan i krumpir i druge kulture, no poljoprivrednici su od njih mahom odustali i usmjerili se na lisnato povrće. Vrijeme je berbe, vrijeme je i konzumacije zeljastih kultura. Kakav je plasman na tržištu?
- Uvijek je pitanje ponude i potražnje, ova je godina standardna, nema veliki oscilacija. Proizvode uglavnom plasiramo preko poljoprivrednih zadruga u Puli i u Ližnjanu, a nešto odlazi i preko Zagreba za trgovačke centre, kaže Ušić.
Berba kupusa i kelja odvija se pak u Šišanu na pet hektara OPG-a Grbac.
- Što se tiče zdravstvenog stanja povrća kelj stoji malo lošije zbog dugotrajnih kiša u studenom i prosincu, tako da s keljom imamo i neke gubitke, dok je kupus u dobrom stanju. Ono što nas muči s kupusom je otkupna cijenu od 1,30 i 1,40 kuna, praktički za niš, rekla nam je Vesna Grbac.
Šišanski kupus otkupljuje tvrtka koja ga plasira u trgovački centar prisutan i u Puli.
- Kupus se uvozi sa svih strana, a domaće proizvođače nitko ne šiša. Teško je reći koja bi nam cijena odgovarala, svake godine imamo drugačije troškove, ali trebalo bi odrediti neki minimum ispod kojeg ne bi smjeli ići. Mislim da bi to bilo barem 1,50 kunu za kupus. Znam, treba gledati i da se kupce ne optereti visokim cijenama, ali nije u redu ni da se s uvoznom robom otkupna cijena domaće konstantno ruši, rekla nam je Grbac.
Njene riječi potvrđuje i Dean Vitasović, jedan od većih poljoprivrednika na jugu Istre čija se polja prostiru kod Šikića. Na njivama trenutno bere zadnji radič i kupus, nakon čega će se posvetiti krumpiru.
- Kupus nam otkupljuju po kunu i 30, a u marketima je više nego dvostruko skuplji. Dakle, proizvođač ne dobije ni 50 posto krajnje cijene za kupce. To je sramota. Sada sam, kada našeg karfiola više nema, slučajno vidio u marketu da je uvozni po 18 kuna. A dok smo mi prodavali karfiol cijena mu je bila 9,90 kuna. Dakle, čim krene naša sezona, onda uvozna roba ide pod akcije i sniženja, kaže Dean Vitasović.
Na niže cijene otkupa svakako utječe uvoz, ali ove je sezone svoj obol dala i nepovoljna klima. Naime, za redovnih pravih zima, niske temperature prouzroče smrzavanje povrća na kontinentalnim njivama pa se na tržištu u unutrašnjosti nađe mjesta i za zeljaste kulture s primorja. No, koncem 2019. i kontinent se suočio s visokim temperatura pa je tržište u kratko vrijeme bilo preplavljeno povrćem.
- Zbog kiša na kraju godine imali smo i truljenja. A problem je i što je sve došlo za berbu u isto vrijeme. Imamo pet sorti cvjetače, s različitim razdobljima vegetacije, baš da bi mogli rastegnuti sezonu. No, kako je bilo i toplo i vlažno, sve nam se otvorilo u isto vrijeme, zaključio je Vitasović.