Uvrštavanje Hrvatske na crvenu listu poremetilo planove nautičara CHARTER KOMPANIJE IPAK ZADRŽALE SU OPTIMIZAM

ilustracija

Hrvatska ima najbrojniju charter flotu na svijetu i sa 4.378 plovila razne vrste i namjene, koliko ih je bilo registrirano krajem 2019. godine, čini čak 40 posto svjetskog udjela na tržištu. Toj izdašnoj grani predviđao se najbrži oporavak od krize uzrokovane koronavirusom, što se u jednom trenutku i činilo realnom mogućnošću. Značajan udarac ipak joj je zadalo uvrštavanje Hrvatske na crvenu listu

Vodstvo Pitter Yachting baze u Puli, charter kompanije s najviše plovila u marini Veruda, zadovoljno je dosadašnjim tijekom sezone. Dugogodišnji njemački gosti i dalje pristižu na sjeverni Jadran te čine razliku u ova neizvjesna vremena. Bez obzira na okolnosti, ove se sezone puno očekivalo od nautičkog turizma. Toj izdašnoj grani predviđao se najbrži oporavak od krize uzrokovane koronavirusom, što se u jednom trenutku i činilo realnom mogućnošću. Značajan udarac ipak joj je zadalo uvrštavanje Hrvatske na crvenu listu, bez kojeg bi, kažu nam iz Pitter Yachtchartera, gubici vjerojatno bili zanemarivi.

Očekivanja nautike nisu začuđujuća. Hrvatska ima najbrojniju charter flotu na svijetu i sa 4.378 plovila razne vrste i namjene, koliko ih je bilo registrirano krajem 2019. godine, čini čak 40 posto svjetskog udjela na tržištu. Regionalni podaci dokazuju da charter kompanije u Dalmaciji već godinama ipak prednjače nad Istrom i Kvarnerom. Na jugu je situacija zbog prekomjernog broja brodova često kaotična pa gosti često rezerviraju noćenje i do dva dana unaprijed. Mnogi su charteri prepoznali neiskorišteni potencijal manje napučenog sjevernog Jadrana te posljedično ovdje otvaraju nove baze. Tu činjenicu potvrđuje dolazak renomiranih charterskih imena poput Dream Yachta i Ultra Sailinga u sjeverni akvatorij, kao i proširenje flote nekoliko pulskih chartera, među njima i Vito Nautike, prve charter kompanije na našim prostorima.

Spoj mladosti i iskustva
U pulskoj bazi Pitter Yachtchartera zaposleno je 14 ljudi, a vode je Marko Pereša i Dora Novak. Dvadeset osam im je godina, mladi su i perspektivni, kao i većina njihovih zaposlenika. Nekolicina tehničara položila je i tečaj za skippera te i sami preuzimaju odgovornost vožnje broda kada gosti to zatraže. Ukoliko to nije slučaj, dostupni su im u bilo koje doba dana i noći, pomažu im pri odabiru restorana, otkrivaju manje poznate destinacije te su uvijek spremni pomoći im u slučaju nevremena.

- Prvi su nam gosti pristigli krajem petog mjeseca. Osjetna je to razlika u odnosu na prošlu godinu, kada smo već u drugoj polovici ožujka imali prve skipper treninge, govori nam Novak dok Pereša dodaje da su za prošli tjedan svi brodovi bili bukirani.

- No, zbog nepovoljne situacije nekoliko klijenata otkazalo je dolazak te je na kraju tek polovica flote napustila marinu, napominje Pereša dodajući da je velik dio nautičara trebao doći iz Austrije, ali su u posljednji tren morali odustati.

- Za sljedeći tjedan očekujemo isključivo goste iz Njemačke, što, nažalost, ne mogu reći i kolege iz baza u Dalmaciji, budući da su za njihove županije uvedene restrikcije. Zbog toga možemo reći da smo ipak zadovoljni razvojem situacije, veli Pereša.

Utjecaj koronavirusa ne osjeća se samo u obliku straha od zaraze, već nosi i konkretan financijski teret. Problem je donekle riješen na određenim lokacijama sjevernog Jadrana: u Malom Lošinju i na Krku su se gosti mogli pojaviti u domu zdravlja i testirati jesu li pozitivni na Covid-19. To nije slučaj u Puli, gdje je strancima neophodno prijaviti se za test i do deset dana prije. Zbog toga preferiraju testiranje pri povratku kući, gdje moraju izdvojiti od 130 do 180 eura. Budući da je broj članova posade na brodu rijetko ispod četvero ljudi, dolazimo do cifre koja bi im kao budžet bila dovoljna za platiti marinu, gorivo, kupovinu i ostale popratne troškove kojih na brodu nikada ne fali.

Zanimalo nas je bilježi li Pitter porast domaćih gostiju, koji su možda iskoristili pozamašne popuste koje su ponudile strane charter kompanije. Podaci se, međutim, po tom pitanju nisu pretjerano mijenjali u odnosu na prijašnje godine. Izgleda da je najam broda, za koji u prosjeku treba izdvojiti oko 3.000 eura, i dalje preskup za prosječnog građanina Hrvatske.

- Naši ljudi ljeti uglavnom rade, a i oni koji su na godišnjem se često bave kakvom formom turizma i zarađuju dodatne prihode, pa jednostavno nemaju vremena. Štede za skijanje, kroz smijeh nam poručuje Pereša.