Koronavirus je u nekoliko tjedana promijenio cijeli svijet, no to ne mora značiti da Uskrs ne možete pretvoriti u pravo slavlje i idealno vrijeme da s obitelji iskoristite priliku da ga proslavite baš kako i sam kršćanski praznik nalaže - s obitelji i najmilijima, kao i uvijek sa pregršt delicioznih čokoladnih zečeva i šarenih ručno oslikanih jaja
Ako je Božić vrijeme zimske gozbe, onda je Uskrs vrijeme proljetne. Zapravo, teško se odlučiti što više volimo, Uskrs ili Božić. Božić je uvijek poseban, jer u hladnoj zimi donosi toplinu, druženja s obitelji i događaje koji krijepe dušu. Uskrs je, pak, vrijeme buđenja iz zimskog sna kada sve miriše i obećava. Ove godine Uskrs će biti kao nikada do sada - intiman, u toplini doma ili svježini terase.
Koronavirus je u nekoliko tjedana promijenio cijeli svijet, no to ne mora značiti da Uskrs ne možete pretvoriti u pravo slavlje i idealno vrijeme da s obitelji iskoristite priliku da ga proslavite baš kako i sam kršćanski praznik nalaže - s obitelji i najmilijima, pa čak iako je u reduciranom izdanju, ali i kao i uvijek sa pregršt delicioznih čokoladnih zečeva i šarenih jaja.
Jaja su simbol Uskrsa - kako ona šarena ručno oslikana, tako i ona čokoladna zamotana u sjajne papiriće. Stoga i ne čudi što je Uskrs blagdan koji u svijetu drži rekord po broju pojedenih slatkiša. U zapadnim zemljama, osobito u SAD-u, za vrijeme Uskrsa pojede se najveći broj slatkiša, među kojima je čak 90 milijuna čokoladnih zečeva i 91,4 milijarde čokoladnih jaja.
Otkud zeko u Uskrsu?
Otkud toliki čokoladni zečevi, čokoladna jaja i pilići?, Zašto za Uskrs zečevi nesu jaja? - neka su od pitanja koja se vrzmaju po glavi valjda svakome tko se u vrijeme uskrsnih blagdana uputi u trgovački centar. No, otkud zeko u cijeloj priči o Uskrsu? Ispada nekako da je zec istisnuo svoje suparnike kokoš, pijetla, lisicu i kukavicu.
Kako je napisala Jasna Čapo Žmegač u svojoj knjizi Hrvatski uskrsni običaji, "uskrsni je zec tumačen kao pratitelj germanske božice proljeća Ostare (odakle može potjecati i ime Uskrsa u germanskim jezicima) i kao prastari simbol plodnosti, što je do danas rašireno objašnjenje u laičkim krugovima. Žmegač objašnjava kako se "otprilike u drugoj polovici 18. stoljeća u Srednjoj Europi spominje zec koji na uskrsno jutro na skrovitim mjestima ostavlja djeci jaja. Godine 1789. u Švicarskoj je nastao vjerojatno prvi slikovni prikaz traženja jaja, zamišljen kao idilična obiteljska scena: pod majčinim nadzorom djeca tragaju za skrivenim jajima, na rubu slike nalaze se zec i košara puna jaja".
Zeku kao jednog od simbola Uskrsa popularizirali su Amerikanci. Kako su blagdanski običaji ondje velikim dijelom sekularizirani, potraga za pisanicama koje je donio zeko nije rezervirana samo za vjernike. Roditelji, baš kao sa spomenute švicarske slike, obično sakriju pisanice s poklonima u kući ili dvorištu, a veseli zadatak djece je da ih pronađu. Njima je rečeno da ih je preko noći sakrio uskrsni zeko.
Zašto baš zeko? "Zec je maštovit način nagrađivanja djece, a ritual traženja skrivenih jaja nov način njihova odgoja: umjesto fizičkih kazni, građansko društvo počinje primjenjivati neprisilne oblike odgoja, potičući poslušnost pohvalama i darivanjem", napisala je Žmegač. Kao i američki, mnogi hrvatski roditelji svoju djecu, osim pisanicama počaste i sitnim poklonima koje je preko noći donio uskrsni zeko, a valja ih skrivene pronaći u dvorištu ili kući, ili pak na balkonu.
Neka je eko
Bez obzira na sve, vjerojatno najdraži simbol Uskrsa i djeci i odraslima su pisanice. Ionako se držimo onoga #ostanidoma, pa zašto si ne bi to vrijeme skratili lovom na pisanice.
Osim toga, ako se prijašnjih godina niste imali priliku zbog poslovnih ili društvenih obaveza posvetiti izradi pisanica, ove godine u COVID-19 Uskrsu nemate isprike. Kao prvo, jaja predstavljaju simbol novoga života, te je upravo iz tog razloga preuzet poganski običaj njihova ukrašavanja i bojanja u kršćanskoj simbolici. A u ovo krizno razdoblje ova simbolika jača je nego ikada. Za vjernike ona predstavljaju Isusovo uskrsnuće. No, jaja su se oduvijek ukrašavala. Već se u računovodstvenim knjigama engleskog kralja Eduarda I. spominje trošak za 450 jaja, ukrašenih i presvučenih u zlato, koje je trebalo darovati kao uskrsni poklon, a među najslavnijim jajima su zacijelo ona koja je izradio zlatar Peter Carl Faberge po narudžbi cara Aleksandra za posebni dar carici Mariji. Iako mi u našim kućnim dekoracijama nemamo prilike koristiti pravo zlato i sofisticirani filigranski rad slavnoga zlatara, ukrašavanje jaja predstavlja idealnu priliku za okupljanje obitelji i angažiranje svih ruku i kreativnih umova, od najmlađih do najstarijih, u stvaranju personaliziranog i maštovitog središta blagdanskog stola.
Kako smo se u vrijeme socijalne distance vratili obitelji i prirodi, tako namirnice kupujemo od OPG-ova kako bi ih podržali u krizi, zašto jaja ne bi ofarbali na prirodan način? Ekološki je i originalno. A ukrasi su proizvod naše mašte. I za kraj veliko finale. Tucanje jaja na uskršnje jutro samo je jedan od njih - u borbi pobjeđuje onaj čija je ljuska najmanje napukla. Neka pobijedi najbolji.