TREŠNJE I JAGODE PO 50 KUNA

UMAŠKA TRŽNICA NUDI OBILJE KVALITETNIH PLODOVA PROIZVOĐAČA IZ OKOLICE, ALI SU CIJENE PAPRENE: Cijene voća previsoke za domaće, najbolji kupci su Slovenci

| Autor: Sanja BOSNIĆ

Parking vam je skuplji nego u Ljubljani. Cijene u trgovačkom lancu Lidl također, a i isto vrijedi i za tržnicu. Sve je skuplje u Umagu nego u Ljubljani, no mi si ipak želimo priuštiti kvalitetnu i zdravu hranu, osobito povrće i zato smo tu česti kupci. Vaši su proizvodi izvrsni, zaključuje bračni par Vlado i Marjeta

 

U jutarnjim je satima centar svijeta u svakome gradu - tržnica. Kako funkcionira ponuda i potražnja u ljetno doba kada se sve šareni od bogatstva voća i povrća istražujemo od štanda do štanda na umaškom markatu. Osluškujemo pitanja, komentare, pratimo poglede i naglašenu ljubaznost ljudi s obje strane štanda. Vreva i žamor sljubljeni su u pozitivnoj atmosferi trgovaca i kupaca zbog dvostrukog zadovoljstva. Dok se trguje domaćim, zdravim proizvodima zapravo svi zarađuju, kvalitativno i kvantitativno, bez obzira na visoke cijene.

Razabiremo da kupci najčešće govore slovenski, čuje se poneka riječ njemačkog, a i ruski je prisutan. Najmanje je domaćih kupaca. Prva postaja je OPG Kozlović Jadranke gdje nailazimo na Valentinu Kozlović koja opisuje svoja ovosezonska iskustva.

Našima skupo

- Gosti su u prosjeku dobri kupci. Najbrojniji su Slovenci, Austrijanci i Nijemci. Nema onih koji kupuju na komade, po dvije tri voćke ili paprike i tikvice. Trenutno se ne žale da su im naše cijene voća i povrća visoke, jer su približne onima u njihovim zemljama, dok je našim kupcima, priznajem to što nudimo preskupo. Izbirljivi su i malo kupuju, kazuje Valentina uz srdačan osmijeh koji otvara vrata svim kupcima.

Na drugom prodajnom punktu jednog od vodećih umaških poljoprivrednih proizvođača OPG Brozić iz Petrovije za razgovor je spremna Martina Brozić koja će to obaviti i za supruga Davora. On njoj daje prednost i opravdava se s diskretnim smiješkom.

- Sezona je dobro krenula. Kupci su odlični. Moja iskustva pokazuju da su Slovenci najbolji kupci, dok Nijemci i Austrijanci kupuju ciljano. Jednostavno znaju što žele i koliko toga im treba taj dan. Lijepo je raditi s njima razmjenjujući riječi pohvale o kvaliteti našeg voća i povrća i kako ga koristiti. Nažalost, naši domaći kupci kupuju znatno manje, a razlog je valjda u niskom standardu u Hrvata, kazuje Martina. Doznajemo da na svom OPG-u uzgaja sve proizvode koje krase njihov štand. Sve to uzgojeno je u šest plastenika.

Umaške jagode

Na obližnjem štandu nailazimo na OPG Vinka Zubina i čuvenu umašku jagodu, uzgajana na umaškim poljima. Doznajemo od prodavačice, da su na ljestvici najboljih kupaca Slovenci i Rusi.

- Slovenci obožavaju naše jagode i ne postavljaju pitanje cijene. Kupuju i po tri do četiri kilograma dnevno, osobito sortu marmelata za pravljenje džemova i marmelada. Naši Umažani i ostali kupci ipak paze na cijenu i uzimaju manje količine. Sjećam se jedne starije, skromnije gospođe iz starogradske jezgre koja je dolazila na štand kupovati malo naših jagoda ponavljajući da nije toliko siromašna da kupuje u trgovačkim lancima, jer kada dođe kući onda mora većinu tih jagoda baciti, a naše pojede slasno uživajući u mirisu i slatkoći domaćeg, friškog ploda iz umaškog polja, kazuje trgovkinja.

Šetnja tržnicom dovela nas je i do čuvenog OPG-a Roberta Pribaca iz Škudelina. Kada Umagežima spomenete voće i povrće iz Šudelina to im zvuči kao da kažete da je riječ o voću i povrću iz polja i voćnjaka naših nonića. Budi asocijaciju na onu promidžbenu poruku "A vero je domaće domaće".

- Ma da, to je zato što smo poznati kao poljoprivredni kraj uz Dragonju, ali i što smo na ovoj tržnici već starosjedioci. Radimo više od 30 godina. Slovenci su naši najbolji kupci. Nikada ne komentiraju cijene i kupuju sve što im odgovara. I naši Umažani su vjerni kupci, ali kupuju manje količine, kazuje nam Pribac te nas upoznaje sa svojim poljodjelstvom. Manje su orijentirani na uzgoj povrća u jednom velikom plasteniku, a više su okrenuti proizvodnji voća. Imaju 5.000 stabala trešanja, jabuka, pomikaki, breskva, marelica, krušaka, šljiva i smokva. To je njihovo slatko blago. Sa susjednog štanda razgovoru se pridružuje Ariela Petretić čiji je suprug Ranieri vlasnik OPG-a Petretić iz Kršeta. Potvrđuje ono što se čitavo vrijeme razgovora provlači kroz ovu priču.

- Bez premca su najbolji naši kupci Slovenci. Njima je najbitnije da sve što nudimo bude svježe i iz domaćeg uzgoja. Austrijanci i Nijemci kupuju osrednje količine, kalkuliraju. A naši Umažani traže jeftinije proizvode. Zamjetno je da je standard stranaca veći pa im to omogućava neopterećeno punjenje košarice. Naši sugrađani, nažalost kupuju u trgovačkim lancima, koji su postali i svojevrsna konkurencija svim tržnicama s domaćim proizvodima, objašnjava Ariela, čiji suprug je najzaslužniji za uzgoj i kulitiviranje dva hektara poljoprivredne zemlje i obradu povrća u tri plastenika.

I na štandu kod OPG- a Marijana Benčića nailazimo samo na zelenjavu. Marijan je umaškim kupcima znan upravo po uzgoju rezanog sezonskog povrća. Recimo da su mu blitva, salatina, rukola (najviše), radič uža specijalnost, a ima i 60 stabala trešanja, kojih je najviše sorte Compact Lambert. Unatoč cijeni od 50 kuna po kilogramu u kašetici su mu tog jutra ostale tek dvije šake tamnocrvenih plodova. Zobamo ih s guštom i zaključujemo današnji razgovor o kupcima, kvaliteti umaškog voća i povrća te cijenama na umaškoj tržnici.

Slovenci šampioni

- Sve je manje gostiju koji baš ne gledaju na cijene. Ili im je preskupo ili je riječ o takvoj strukturi turista koja pristiže u Umag. Možda su oni dubljega džepa u Rovinju ili Poreču. No ja zapažam da su iza nas ostala dobra stara vremena kada jednostavno kupci nisu pitali za cijene. Rusi su daleko najbolji gosti, ali preferiraju voće i to najčešće smokve i trešnje pa bez pogovora kupuju od dva do tri kilograma dnevno. Nažalost, nakon uvođenja viza tek manji broj ih boravi u Umagu. Slovenci su najosvješteniji kupci. Vole sve domaće i kvalitetno. I to prepoznaju. Cijena im nije bitna pri kupnji. Ono što smatram zabrinjavajućim je da naši ljudi uopće ne paze što jedu. Slabo se hrane i ne žive zdravo. Ne znam je li tome razlog samo niski standard, prezaduženost i mala kupovna moć, ali sam siguran da svog kućnog ljubimca, psa, ne bi nikad vodili na hamburger, dok   djecu vode. Većina njih prilikom kupnje gleda kako uštedjeti na hrani, a samim time ugrožavaju kvalitetu življenja i vlastito zdravlje, zaključuje Marijan sa svog zelenog štanda.

A sve navode naših opegeovaca potvrđuju i neki od kupaca koje smo zatekli kako obilato kupuju.

- Kupujemo sve što je dobro i sve što poželimo u tom trenutku. Velik je i kvalitetan izbor robe na umaškoj tržnici. Cijene su slične onima na slovenskim tržnicama, ali mi najčešće kupujemo na kmečiji (seoskom imanju) jer tamo su cijene niže i sve je netom ubrano, kazuju Miran i Saša iz Ljubljane. Saša naglašava da obožava istarski krumpir.

Gošće iz Moskve Jelena i Olga obožavaju umašku tržnicu.

- Vaše je voće najbolje. Najčešće kupujemo trešnje, jagode, breskve, kruške, maline, marelice…sve što nas privuče tog dana. Domaće je i iznimno kvalitetno, a cijene su uvijek subjektivna stvar. No ipak u odnosu na one u Rusiji konstatirale smo da su ovdje cijene više, kazuju nasmiješene Jelena i Olga koje punih vrećica napuštaju tržnicu.

Nešto stariji gosti Vlado i Marjeta iz Ljubljane kazuju nam da naše cijene osjetno i vratolomnom brzinom rastu.

- Parking vam je skuplji nego u Ljubljani i cijene u trgovačkom lancu Lidl također, a i isto vrijedi i za tržnicu. Sve je skuplje u Umagu nego u Ljubljani, no mi si ipak želimo priuštiti kvalitetnu i zdravu hranu, osobito povrće i zato smo tu česti kupci. Vaši su proizvodi izvrsni, zaključuje bračni par.

Očito su neokrunjeni šampioni umaške tržnice po pitanju izbora, količina kupljenog voća i povrća te općenito zdrave prehrane naši susjedi Slovenci.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter