U travnju 5. Međunarodni znanstveni simpozij "Matija Vlačić Ilirik"

U suradnji s Umjetničkom organizacijom Teatar Naranča iz Pule priprema se kazališna predstava o životu Matije Vlačića Ilirika koja će imati za cilj, u dinamičnoj priči uz puno glazbe, govoriti o zanimljivim crticama iz Vlačićevog burnog života * U pripremi su izložbe labinskih umjetnika "Labinski uzlet likovnosti" i "Spheena Dox"

Grad Labin u 2020. godini obilježiti će 500. obljetnicu rođenja najslavnijeg Labinjana, reformatora, teologa, lingviste, filozofa i crkvenog povjesničara Matije Vlačića Ilirika. Kako bi ta iznimna i povijesna obljetnica bila dostojno obilježena, Grad Labin zajedno s Narodnim muzejom Labin, labinskim osnovnim i srednjom školom, ustanovama u kulturi te suradnicima iz Hrvatske i Njemačke radio je na pripremi programa koji će se zbivati od ožujka do rujna ove godine.

Predstave, izložbe, publikacije

U nizu programa valja spomenuti organizaciju 5. Međunarodnog znanstvenog simpozija "Matija Vlačić Ilirik" Labin koji će se održati u mjesecu travnju u Labinu, te izdavanje edukativne knjižice namijenjene učenicima viših razreda osnovne škole i učenike srednje škole s radnim nazivom "Labinjan Matija Vlačić Ilirik 1520. - 2020.". U suradnji s Umjetničkom organizacijom Teatar Naranča iz Pule priprema se kazališna predstava o životu Matije Vlačića Ilirika koja će imati za cilj, u dinamičnoj priči uz puno glazbe, govoriti o zanimljivim crticama iz Vlačićevog burnog života. Nadalje, sve manifestacije u organizaciji Grada Labina bit će na temu Matije Vlačića, među kojima izdvajamo izložbu labinskih umjetnika "Labinski uzlet likovnosti" i "Spheena Dox".

Pučko otvoreno učilište Labin i Narodni muzej Labin rade na projektima modernizacije i osuvremenjivanja muzejskog postava Memorijalne zbirke Matija Vlačić Ilirik, uređenja biblioteke i studijske učione u sastavu zbirke Vlačić te otkupu knjiga, dokumenata i predmeta vezanih uz život i djelo Matije Vlačića. U suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom iz Zagreba planiraju se održati izložbe starih i vrijednih knjiga iz fundusa Zbirke rukopisa i starih knjiga u Zagrebu i Labinu, a suradnja je uspostavljena i sa Sveučilišnim centrom za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik iz Zagreba.

Pet desetljeća turbolentnog života

Labinske osnovne škole "Matija Vlačić" i "Ivo Lola Ribar", kao i Srednja škola "Mate Blažina" već su poodmaklim pripremama obilježavanja ovog velikog jubileja te će u vlastitoj organizaciji i suradnji s Gradom Labinom organizirati brojne aktivnosti tijekom cijele 2020., kako unutar, tako i van prostora škole. Ovo je samo dio planiranih aktivnosti jer će Grad Labin kao nositelj organizacije 500. obljetnice rođenja Matije Vlačića Ilirika uskoro objaviti cjelokupni program događanja.

A tko je zapravo bio Matija Vlačić Ilirik? Matija (Franković) Vlačić Ilirik rodio se 3. ožujka 1520. godine u Labinu (Albona), gradu koji je u to vrijeme pripadao Mletačkoj Republici. Sa šesnaest godina Vlačić je napustio svoj rodni grad i otišao studirati u Veneciju. Njegov rođak, koji je bio provincijal franjevačkog reda na otoku Cresu i simpatizer reformatorskih ideja Baldo Lupetina, nagovorio je mladog Vlačića da ide na daljnji studij u Njemačku. Baldo je kasnije, poslije mnogo godina provedenih u zatvoru u Veneciji, kao heretik bio zadavljen u moru. Tako je Matija s devetnaest godina došao u Augsburg, grad koji je već u to vrijeme bio važan za reformaciju. Nakon kraćeg boravka u Augsburgu, Vlačić se upisao na sveučilište u Baselu 1539. godine, gdje je učio grčki i hebrejski jezik i sklopio prve veze i poznanstva s tamošnjim intelektualnim pristašama reformacije. Iz Basela, Vlačić se preselio u Tübingen i nastavio studij, stanujući u kući svoga zemljaka iz Istre, Matije Grbca, sveučilišnog profesora. Pod nadzorom sveučilišta djelovala je hrvatska protestantska tiskara u obližnjem Urachu od 1561. do 1565. godine.

U grad Regensburgu je živio između 1562. i 1566. gdje je htio otvoriti i školu za Južne Slavene i prenijeti hrvatsku protestantsku tiskaru iz Uracha, ali nijedan od ovih snova nije se realizirao jer mu je grad otkazao azil po naređenju cara Maximilliana II. Na poziv gradskog senata Antwerpena, Vlačić je otišao tamo živjeti na kratko vrijeme i napisao vjeroispovjest za luterane u Nizozemskoj. Između 1567. i 1573. bio je u Strassburgu. Umro je u Frankfurtu na Majni 11. ožujka 1575. godine.