Javna ustanova Park prirode Učka partner je na novom projektu Still Water Revival - Restoring and conserving still water ecosystems of Mediterranean karst mountains čiji je cilj podržati očuvanje bioraznolikosti i obnoviti slatkovodne ekosustave na hrvatskim krškim planinama. Njime će se obnavljati lokve i bunare na Biokovu, Dinari, sjevernom Velebitu i Učki. Projekt je vrijedan 664.910 eura, a financira se iz inicijative Donors’ Initiative For Mediterranean Freshwater Ecosystems.

Projektni partneri organizacije su koje upravljaju ovim područjima ili imaju iskustva u obnovi lokvi i bunara: Udruga 4 grada Dragodid, Javna ustanova Park prirode Biokovo, Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit, Javna ustanova Park prirode Učka, Hrvatske šume te Udruga Biom. Projekt traje tri godine, od travnja 2022. do kraja ožujka 2025. godine.

Vrijedna staništa

Stručna suradnica za pripremu i provedbu projekata JU Park prirode Učka Nika Krajnović naglašava da se važnost i nužnost projekata koji se bave obnovom i očuvanjem krških lokvi, kao što je Still Water Revival, odražava u činjenici da su lokve vrijedan izvor vode u inače bezvodnom kršu, što ih čini vrijednim staništem za mnoge vrste te ključnim za očuvanje ukupne bioraznolikosti.

Takav je slučaj i na Učki te je Javna ustanova njihovu obnovu uvrstila među svoje strateške ciljeve, s obzirom da im je opstanak ugrožen. Naime, lokve je u prošlosti stvorio čovjek da bi osigurao vodu za stoku i poljoprivredne aktivnosti, a napuštanjem ekstenzivnog stočarstva i sve rjeđim korištenjem, često su u lošem stanju jer se s vremenom odvija prirodni proces zaraštanja i zatrpavanja muljem te im prijeti nestanak.

Na području Parka prirode Učka zabilježeno ih je oko 50 i uglavnom se radi o malenim vodenim tijelima, no ima i većih lokvi poput Rovozne. Kao jedina velika lokva na području Parka, Rovozna predstavlja važno odmorište za brojne vrsta ptica, koje ju koriste kao izvor vode, te se uz ovu lokvu od 2006. godine svake godine u suradnji s udrugom Biom održava ornitološki prstenovački kamp.

Kroz projekt Učka 360° ovdje izgrađena i ornitološka postaja, a kamp redovito posjećuju brojni stručnjaci, prstenovači, studenti i volonteri, mještani te učenici obližnjih škola kroz program edukacije Parka prirode Učka. Dakle, osim što su stanište mnogim vrstama vodozemaca i gmazova koji o njima direktno ovise, poput ugroženih vrsta žutog mukača i velikog vodenjaka, lokve osiguravaju opstanak i brojnim pticama koje gnijezde ili prelijeću Učku, te šišmišima, od kojih se može izdvojiti ciljne vrste velikouhog šišmiša i malog potkovnjaka.

- Drago nam je da smo dio ovog projekta kao partner i pilot-područje s dugogodišnjim suradnikom Udrugom Biom. Samoj revitalizaciji prethodi utvrđivanje stanja svih lokvi i rasprostranjenost važnih vrsta, kao i određivanje prioriteta i metodologije restauracije. Osim toga, projektne aktivnosti predviđaju i studijsko putovanje s ciljem upoznavanja s primjerima dobre prakse, razmjene iskustva i osiguranja održivosti te završnu konferenciju na kojoj će se javnosti predstaviti rezultati projekta, izjavila je Krajnović.

U zagrebačkoj Udruzi Biom napominju da su vodena tijela na krškim planinama nastajala većinom kroz čovjekovu aktivnost, s obzirom da su bili izvor vode za čovjeka i njegovo "blago", ali su ujedno i žarišne točke bioraznolikosti kao izvor vode za divlje vrste na ovom području. No, opstanak im je ugrožen! Ovi ekosistemi visoko su ovisni o održavanju pa su zbog dugogodišnjeg neodržavanja i neadekvatnog korištenja danas velikim dijelom gotovo posve zapušteni.

Problem za stočare

Posljednjih nekoliko desetljeća planinski dijelovi Hrvatske suočeni su s napuštanjem tradicionalnih stočarskih praksi, a ruralna područja pogođena su iseljavanjem te su lokve i bunari bez prikladnog upravljanja prepušteni sukcesiji i konačno nestajanju. Posljedica tog trenda je gubitak bioraznolikosti zbog utjecaja kojeg ovi ekosistemi imaju na vrste kao što su vodozemci i vodeni kukci, kao i na vrste koje ih koriste kao izvor vode za piće.

Gubitak lokvi i bunara utječe i na stočare jer otežava uvjete za držanje stoke na udaljenim područjima jer je voda kao presudan resurs sve nedostupnija. Osim što nedostatak vode uzrokuje nestanak stoke s planina, posljedično izostanak ispaše dovodi do sve brže sukcesije i zarastanja travnjaka čime ovo stanište nestaje te se time smanjuje bioraznolikost.

Projekt Still Water Revival bavi se svim ovim izazovima te donosi rješenja kroz strateški pristup, procjenu aktualnog stanja ovih ekosistema, razvoj metodologije za određivanje prioriteta te konačno kroz obnovu onih lokvi i bunara za koje se utvrdi da predstavljaju najviši prioritet. Nacionalni parkovi i parkovi prirode kao i Hrvatske šume kao različiti sustavi upravljanja zemljištem, pružit će perspektive na različite prakse upravljanja kao i na pravila koja se mora slijediti u zaštićenim područjima. Uprave parkova kao i nevladine organizacije njeguju dobru suradnju s lokalnim dionicima te su u mogućnosti u suradnji s njima osigurati dugoročnu održivost lokvi i bunara, što će biti korisno i za lokalnu zajednicu.

Udruga Dragodid će osigurati da se pri obnovi suhozida u obzir uzmu svi aspekti očuvanja kulturnog naslijeđa te će pružiti ekspertizu u prikupljanju prostornih podataka. Biom će pružiti ekološku i biološku ekspertizu, kao i stručnost u upravljanju divljim vrstama i staništima te planovima upravljanja.

U sklopu projekta razvit će se caretaker program kojim se želi potaknuti aktivnu uključenost lokalnih dionika u skrb nad vodenim tijelima na njihovom području. Lokalne organizacije i škole s područja Dinare, Biokova, Velebita i Učke pozvat će se da se uključe u projekt. Nakon edukacije, učenici, planinari, lovci i drugi dionici, uključit će se u monitoring i upravljanje obnovljenim lokvama i bunarima. Konačno, vodena tijela na krškim planinama nastala su i održavana su upravo zahvaljujući lokalnim zajednicama.

Povezane vijesti

• ORNITOLOŠKI KAMP NA UČKI Volonteri će za vrijeme jesenske selidbe istraživati stanje lokalnih populacija ptica
• Otvoreni dan Ornitološkog kampa Učka