Dr. Paolo Paliaga s Odjela za prirodne i zdravstvene studije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli kaže nam da su rebraši još prije mjesec dana primijećeni na području sjevernog Jadrana, između Rovinja i Venecije, a s obzirom na blagu zimu i činjenicu da je more toplije nego lani, njihov se dolazak tek očekuje

Prije tri dana u vodama oko Galebovih stijena kod Pule, zabilježeno je nekoliko jedinki meduze vrste Chrysaora hysocella, poznate kao kompas meduza. Koliko su opasne i kako se od njih zaštititi upitali smo dr. Paola Paliagu s Odjela za prirodne i zdravstvene studije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

- U Jadranu je meduza Chrysaora hysocella razmjerno rijetka vrsta i najčešće se približava obali u rano ljeto. Zadržava se na dubinama do deset metara i ne pojavljuje se u većem broju, kaže nam uvodno dr. Paliaga i dodaje da ova vrsta može narasti do 30 centimetara promjera klobuka i do metra dužine lovki. Ono o čemu treba voditi računa je da pri kontaktu s ljudskom kožom nastaju ozlijede slične opeklinama.

Na pitanje što ljudi moraju učiniti kada ih opeče Kompas meduza, dr. Paliaga kaže da treba, prije svega, izaći iz vode i opečeno mjesto dobro isprati morskom vodom kako bi odstranili lovke.

- Na opečeno mjesto dobro je staviti ocat ili limunov sok jer će to spriječiti daljnje pucanje zaostalih žarnih čahura. Važno je znati da se opečeno mjesto ne smije trljati niti ispirati slatkom vodom ili alkoholom. Kao posljedica, odnosno uspomena na susret s meduzom, najčešće ostaje depigmentacija kože ili čak ožiljak.

Na upit kakva je situacija s rebrašima koji su nam prošle godine zadavali dosta muke, dr. Paliaga odgovara da su još prije mjesec dana primijećeni na području srednjeg dijela sjevernog Jadrana, relaciji Rovinj - Venecija.

- S obzirom na blagu zimu i činjenicu da je more toplije nego lani, njihov se dolazak očekuje. Također, početkom proljeća zabilježeni su razni želatinozni organizmi u akvatoriju južne Istre. Radi se uglavnom o uobičajenoj pojavi neopasne meduze Aurelia aurita (uhati klobuk) koja se može nakupiti kraj obale u većem broju. Ona se prirodno počinje pojavljivati tijekom proljeća i dostigne vrhunac svoje populacije u ljetnim mjesecima. Ova je meduza prozirna, obično promjera 25 do 40 centimetara, može se raspoznati po svojim četirima potkovastim gonadama koje se lako vide kroz vrh zvona. Hrani se tako što svojim pipcima skuplja meduze, sitni plankton i ličinke mekušaca te ih unosi u svoje tijelo radi probave. Budući da se radi o planktonskom organizmu njena distribucija uvelike ovisi o prevladavajućim strujama, naglašava dr. Paliaga.

Povezane vijesti

• Bez sustavnog praćenja rebraši mogu ugroziti ribare i turizam
• Rebraši za sada nisu opasni za sardele
• Rebraši prijete ribarstvu i turizmu