U srijedu, 25. svibnja, u bivšoj državi slavili smo Dan mladosti, a vrhunac je bio predaja štafete predsjedniku Josipu Brozu Titu. Prva Titova štafeta krenula je 1945. godine kada je odlučeno da se 25. svibnja proslavi Titov rođendan, mada je rođen 7. svibnja (1892.-1980.). Od 1957. do 1980. trči se Štafeta mladosti, a nakon Titove smrti, pod sloganom "I poslije Tita - Tito", štafeta se trči i predaje predsjedniku Predsjedništva SFRJ do 1987. godine. Štafeta mladosti predavala se Titu svakoga 25. maja, a na Titovu inicijativu događaj je proglašen Danom mladosti. Posljednja priredba za Dan mladosti održana je u Beogradu 1988. godine.

"25. maj" - spas za nezaposlene žene

Štafeta mladosti obično je kretala iz Kumrovca, rodnoga mjesta Josipa Broza. Međutim, 30. ožujka 1975. godine, Štafeta mladosti krenula je na svoj dug put iz Labina, a ponijela ju je rukometašica, jedna od slavnih Labudica, 17-godišnja Ingrid Zulijani.

Kada je riječ o Labinštini i Danu mladosti, podsjetimo da je 25. svibnja 1958. godine u Raši osnovano poduzeće "25. maj", konfekcija i trikotaža. Desetljeće kasnije u sklopu "25. maja" osnovana je tvornica lutaka i igračaka. Tvornicu je osnovao NOO Labina u nastojanju da se konačno otvore radna mjesta za supruge rudara i drugih žena, čije je prvi rukovoditelj bio Anton Faraguna - Žgambeli, vrlo dobar trgovac i organizator, piše labinski kroničar-novinar Marijan Marijano Milevoj. Okosnicu tvornice činili su radnici krojačke radionice u sklopu Istarskih ugljenokopa Raša. Posao je dobilo 60-ak radnika, uglavnom žena. Desetljeće kasnije u tvornici radi više od 300 osoba.

Dotad izrazito rudarska Labinština, gdje osim ugljenokopa postoje još samo cementara u Koromačnu i dva poljoprivredna dobra, tvornica "25. maj" je prigoda za nova zaposlenja, naročito žena.

Gospodarsko čudo Labinštine

Raška trikotaža i konfekcija bila je gospodarsko čudo Labinštine (poslije će to postati i raška Prvomajska sa svojim numeričkim tokarskim strojevima). Dok su mnoge trikotaže i konfekcije u Jugoslaviji gomilale svoje proizvode u skladišta, raški "25. maj" s time nije imao problema. Proizvodili su lijepu i dobru robu, koju nije bilo problem prodati, a to su bile vjetrovke, baloneri, puloveri, izrađeni od kvalitetnih materijala i suvremena kroja. Raška tvornica bila je u kontaktu sa svim onim što osigurava uspjeh - s modom, s ukusom kupaca, s izvorima svih sirovina.

Tvornica u startu surađuje sa stranim partnerima i uspješno izvozi svoje proizvode na zahtjevno zapadno konvertibilno tržište. Njihovi veliki kupci su talijanske tvrtke Allegri i Armani, a prisutni su i na zapadnonjemačkom tržištu.

Proizvodnja se gasi potkraj devedesetih godina prošloga stoljeća zbog kroničnih gubitaka, sada pod imenom "Majstil".

Lutke za stranog poduzetnika

Proizvodnja lutaka i igračaka, na osnovi plastične mase, pokrenuta je u sklopu "25. maja" 1968. godine u suradnji s talijanskim partnerima; Rašani se još prisjećaju g. Vinciguerra. Direktor je tada bio Josip Černjul - Rašan, poznati sindikalist u IUR-u.

Lutka iz raške tvornice "25. maj"

Zbog velike proizvodnje na Dubrovi se 1975. godine počela graditi tvornička hala, gdje će se nastaviti proizvodnja lutaka i igračaka, sada pod imenom TIL-a. Godine 1985. tvornica ide u likvidaciju. SOUR "25. maj" s više od 600 radnika raspada se, a na ulici se našlo oko 200 radnica.

Proizvodnja lutaka i igračaka na Dubrovi prestaje 1994. godine.

Krasne, lijepe, počešljane, obučene i obuvane raške pupe, lijepe su uspomene i radost brojne djece ne samo u zavičaju, Raši, već i šire. Na portalima se mogu naći u prodaji; zanimljivo, u prodaji je i jedan baloner, dugački sivo maslinastozeleni.

Zagrebačka Biserka imala licencu Walta Disneya

U nas je jedna od najpoznatijih i prvim tvornica dječjih igračaka bila "Biserka", koja je počela raditi 1946. godine kao zanatlijska zadruga, ali je ubrzo prerasla u Obrtničko-proizvođačku zadrugu dječjih igračaka i kožne galanterije, sa sjedištem u zagrebačkoj Ilici. Godine 1958. tvornica mijenja ime u Poduzeće za proizvodnju dječjih igračaka i galanterije "Biserka", te počinje s proizvodnjom lutaka od jute ispunjene slamom. Nedugo zatim pojavljuje se vinil, tj. PVC zbog čega se tvornica odlučuje na proizvodnju PVC lutaka. Izrađivale su se ručno: vinil se lijevao u kalupe, oslikavale su se oči, usta i kose, spajanje glave i udova s ostatkom tijela. Početkom proizvodnje PVC lutaka tvornica je jedina izvan Amerike dobila licencu od proizvodne kuće Walta Disneya za izradu likova iz njegove mašte i priča. Svi modeli igračaka imali su svoje oznake, bili su numerirani i tako se znalo iz koje su kolekcije: Paško Patak, Mickey Mouse, Šiljo, Pluton, Mini, Lunjo, Gargamel, Snjeguljica i sedam patuljaka, Maza, Pinokio i drugi. Tvornica je bila poznata i po proizvodnji dječjih igara (Čovječe ne ljuti se, Mlin). U Domovinskom ratu, 1992. godine, gubi suradnju s Disneyjem, s radom prestaje 2011. godine.

Splitska Jugoplastika

Sjedište tvornice "Jugoplastika" bilo je u Splitu, a s proizvodnjom je počela 1952. godine pod nazivom SOUR Kombinat "Jugoplastika"Split. Organizacija je bila podijeljena u osam radnih organizacija. Na otoku Šolti 1959. godine otvara se pogon "Oblik" za proizvodnju PVC paste. Počinje proizvodnja malih plastičnih igračaka i lopti za djecu. Godine 1964. godine gradi se nova zgrada za potrebe tvornice u mjestu Grohote. Postojeći se pogon spaja s kombinatom "Jugoplastika" koji je u svojim najboljim godinama, u razdoblju od 1985. do 1990. zapošljavao nešto više od 200 radnika/ca. Proizvode razne igračke od plastičnih masa, ali najpoznatiji su po proizvodnji lutaka s odjećom i obućom te lopti.

Povezane vijesti

• Uz blagdan Velike Gospe nadnaravni događaj u supetarskoj crkvi na Badnjak 1721. godine: IKONA CRNE GOSPE JASNOGORSKE PROPLAKALA U SRCU ISTRE
• Istarska duhanska priča počela je još krajem 19. stoljeća: SAMO JOŠ KANFANAR MOTA CIGARETE
• ZRCALO VREMENA: Prvi put u svojoj povijesti narod Istre uzeo kormilo u svoje ruke