SVI IDU U GIMNAZIJE, ALI... Školovanje za ova zanimanja u Istri praktički GARANTIRA POSAO

Obrtnička komora Istarske županije u suradnji s 13 strukovnih škola i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje od idućeg utorka kreće s promocijom deficitarnih strukovnih zanimanja. Riječ je o nizu predavanja koja će održati predstavnici 11 udruženja obrtnika, HZZ-a te uspješnih obrtnika u svim većim istarskim gradovima, a namijenjeni su učenicima 7. i 8. razreda osnovnih škola, ali i njihovim roditeljima.

Prvo predavanje je idućeg utorka od 18 sati u Pučkom otvorenom učilištu u Rovinju, a idućeg dana na redu je Pazin, Gimnazija u 17 sati. U četvrtak, 13. veljače, u isto vrijeme počinje predavanje u porečkom Obrtničkom domu, a 17. veljače u Gradskoj vijećnici Buzeta.

Slijedi Umag (Gradska vijećnica) 9. veljače u 17.30, a idući dan su u Gradskoj knjižnici u Labinu od 17 sati.
Posljednja je Pula, gdje će se u petak, 21. veljače, u Zajednici Talijana od 18 sati predstaviti Industrijsko-obrtnička, Strukovna, Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, Talijanska srednja i Tehnička
škola.

O problemu manjka strukovnih zanimanja na jučerašnjoj konferenciji za novinare govorio je tajnik Komore
Eros Sorić, koji kaže da su sva zanimanja vrlo tražena, a obrtnici muku muče s mesarima, stolarima, ljudima
tehničke struke, raznim instalaterima i automehaničarima. Vrlo su traženi i ribari, pa je na sastanku s ljudima
iz te struke rečeno da bi i to zanimanje trebalo uvesti u škole.

- Za dobar dio tih zanimanja obrtnici će vrbovati učenike još za školovanja, tako da je posao zagarantiran. U školama postoji velik broj smjerova koji se bore za održavanje minimalne kvote, a to su upravo mesari, stolari, zidari, pekari. U prve razrede trogodišnjih škola upisano je 319 učenika, od ukupno 1.731 mjesta, ilustrirao je Sorić. Velik je nesrazmjer između upisanih u strukovne i druge škole, napominje, a broj slobodnih mjesta u strukovnim školama 20 posto je veći od ukupnog broja učenika koji završe osnovnu školu.

Predsjednik Komore Robert Momić kaže da učenici mahom hrle u gimnazije i ekonomske škole, iako budućim ekonomistima nitko ne jamči zaposlenje. No, nije poznato koliko radne snage nedostaje obrtnicima i u kojim zanimanjima. Na pitanje kako se snalaze, Momić odgovara: "Putem agencija, uvozom radne snage."

- Iluzorno je očekivati da će se problem riješiti sutra. Naša radna snaga je najkvalitetnija i najbolji izbor, kaže.

Vesna Božac, stručna suradnica za obrazovanje u Komori, iznijela je podatak da je lani 49 obrtnika položilo majstorski ispit, što je preduvjet za samostalno vođenje obrta. Njih 67 položilo je ispit o stručnoj osposobljenosti koji je potreban za neka manje zahtjevna zanimanja, poput keramičara ili za pripremu jednostavnih slastica.