ZRCALO VREMENA
Stošezdeseta obljetnica rođenja Matka Brajše Rašana OTAC ISTARSKE HIMNE KRASNA ZEMLJO, ISTRO MILA
Obljetnice gradnje crkava u Puli, Pazu, Lanišću, Vabrigi, Kaldiru, Sv. Martinu na Labinštini; rođenja biskupa Peteanija i Saina, povjesničara de Francesca, kirurga Grošića, gradonačelnika Rizzija, balerine Grisi, agronoma Huguesa
1389.
U Puli je na Danteovu trgu sagrađena zavjetna crkva Gospe od Milosrđa (Misericordia), nakon Gospina ukazanja. Stradala je u požaru 1858. I odmah obnovljena. Uz crkvu je bio samostan augustinaca.
1459.
Crkva Sv. Petra u Šumi bila je benediktinska od 1134. do 1459., pavlinska od 1459. do 1783., pa je postala župnim ukinućem pavlina. Godine 1993. vratili su se pavlini iz poljske Częstochowe, koji od tada vode župu i samostan.
1489.
Župu Sv. Ivana apostola u Savudriji kratko vrijeme drže augustinci; zvonik u sklopu crkve podignut 1829.
1579.
U Pazu sagrađena župna crkva Uznesenja Marijina, a u Vižinadi crkva Sv. Ivana Krstitelja.
1609.
Osnovana laniška župa; do 1418. bila je u sastavu zborne crkve i kaptola u Roču, a do 1609. bila je samostalna kapelanija.
1729.
Uz franjevačku crkvu u Pazinu podignut je zvonik sa satom, visok 25 metara.
1749.
U Vabrigi, na mjestu ranije crkve, podignuta nova, posvećena Blaženoj Djevici Mariji.
1789.
Antonio Peteani, porečki i pulski biskup, rođen u Gorici 1789., preminuo u Poreču 1857. Za svećenika zaređen 1812.; za porečkog biskupa imenovan 1826., zaređen 1827,, a 1830. postao prvim biskupom porečkim i pulskim, nakon što je 1828. bila ukinuta pulska biskupija a dvije godine kasnije pripojena porečkoj s novim nazivom. Odbio je ponudu da postane gorički nadbiskup 1842., isto tako zadarski biskup 1845., kako bi mogao ostati u porečkoj i pulskoj biskupiji.
1809.
Carlo De Franceschi, političar i povjesničar, rođen u Gologorica gdje je i preminuo 1893. Istaknuti član obitelji koje su članovi do druge polovice 20. stoljeća ostavili značajan trag u istarskoj kulturi, umjetnosti, politici i etnokulturnim prilikama.
1819.
Preminuo u Poreču biskup Francesco Polesini, rođen u Motovunu 1729. Godine 1771. izabran je za pulskog biskupa, a 1778. godine dodijeljena mu je biskupska stolica u Poreču. Carlotta Grisi, balerina, rođena u Vižinadi, preminula u Saint Jean kraj Ženeve 1899. Čudo od djeteta, zvijezda onoga doba.
1849.
Antun Kalac (pseud. Nadan Zorin, A. K.), pjesnik i preporoditelj, rođen u Žbrlini kraj Pazina, preminuo u Pazinu 1919. Pjesme, prozu i dramske pokušaje objavljivao u Našoj slozi.
U Draguću rođen Anton Grošić, kirurg i političar, preminuo u Rijeci 1926.
Carlo Hugues, agronom, rođen u Casale Monferrato kraj Torina, preminuo u Gorici 1934. Jedan od osnivača (1883.) i prvi ravnatelj Škole za praktično vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo u Poreču (danas Institut za poljoprivredu i turizam). Školu je vodio sedamnaest godina.
1859.
U Pićnu rođen Matko Brajša Rašan, zborovođa, folklorist i skladatelj, preminuo u Zagrebu 1934. U istarskim mjestima gdje je službovao osnivao je i vodio pjevačke zborove s kojima je izvodio rodoljubne skladbe. Najpoznatije su mu skladbe "Krasna zemljo, Istro mila" (himna na tekst Ive Zuccona), "Mlada sam ja Istrijanka" (na tekst Antuna Kalca), "U boj, Plani rode" (R. Katalinić Jeretov), "Kastav gradu, Pazin gradu, Trozveznica, Moru" (R. Katalinić Jeretov), "Mažurano moja" (J. A. Kraljić).
Lodovico Rizzi, pulski gradonačelnik (1889.-1905.), rođen u Puli, gdje je i preminuo 1945. Dobio znatnu novčanu pomoć Beča za izgradnju i komunalno uređenje grada čime su poboljšani uvjeti stanovanja (vodovod, tramvaj, kanalizacija, bolnica, telefonija...).
1869.
Isidoro Sain, benediktinac, prvi riječki biskup, rođen u mjestu Zidine kraj Novigrada 1869. (preminuo u Rijeci 1932.). Presudan utjecaj na njegovo duhovno zvanje imao je obližnji benediktinski samostan u Dajli. Godine 1922. imenovan za apostolskog administratora Rijeke i predgrađa, odnosno riječke biskupije nakon što je osnovana 1925., a 1926. papa Pio XI. imenovao ga je prvim riječkim biskupom. Zaređen je u Rijeci 1926. Zaslužan je za izgradnju crkvenih struktura u Rijeci.
U Puli osnovan Hidrografski zavod.
1879.
Sagrađena trobrodna crkva u neoromaničkom slogu Sv. Martina u Ližnjanu.
U Lovrečici je sagrađena crkva Sv. Lovre.
Biskup Glavina posvetio župnu crkvu Sv. Marine u Motovunskim Novakima.
1889.
U Barbanu preminuo Josip Anton Batelj, samouki povjesničar, rođen u Barbanu 1877. Bio je orguljaš u barbanskoj župnoj crkvi.
Ćiril Brajša, skladatelj, rođen u Pazinu, preminuo u Zagrebu 1977.
Stojan Brajša, pravnik i publicist, preminuo u Gorici 1989., rođen u Pazinu 1888.
Marko Zlatić, učitelj, narodni preporoditelj, rođen u Slumu, preminuo u Stenjevcu 1967. Učitelj u Lanišću, Sovinjaku, Bermu i Trvižu.
1899.
Parenzana (Porečka pruga, Poreška pruga, Parenzaner Bahn, Vinogradarska pruga), vicinalna željeznica Trst - Poreč. Ministarstvo trgovine u Beču odobrilo je 1880. plan izgradnje lokalnih uskotračnih pruga u Austriji. Nakon mnogih rasprava i planova, Vlada je 1898. parlamentu podastrla prijedlog zakona za uskotračnu prugu (760 mm) Trst–Poreč, koji je usvojen u travnju 1899. godine.
U Sv. Nedelji na Labinštini župnoj crkvi Presvetog Trojstva dograđen je zvonik visok 24 metara.
U Valturi podignuta crkva Uznesenja Marijina - Sv. Ivana apostola na mjestu ranije iz 1630.
Mate Demarin, pedagog i publicist, rođen u Medulinu, preminuo u Zagrebu 1992. Učiteljevao na Labinštini, istraživao školstvo u Istri.
U Pazinu osnovana Hrvatska gimnazija - Carsko kraljevska velika državna gimnazija, prva srednjoškolska ustanova istarskih Hrvata.
Vjekoslav Zidarić, agronom i pedagog, rođen u Sv. Petru u Šumi, preminuo u Poreču 1965. Bio je direktor Poljoprivredne škole u Pazinu.
1909.
Luigi Parentin, svećenik, arhivist i povjesničar, rođen u Novigradu, (preminuo u Trstu 1997). Za svećenika zaređen 1932. godine.
Utemeljeno Društvo za poljepšavanje Medulina i okolice, a prvi mu je predsjednik bio odvjetnik Ivan Cukon, poznat po pjesmi "Krasna zemljo, Istro mila, dome rode hrvatskog", koju je uglazbio Matko Brajša Rašan.
U Kaldiru je podignuta crkva Presvetog Trojstva na mjestu ranije, od koje potječe glagoljski natpis iz 1594. godine. Župna crkva u Kaldiru posvećena je Sv. Ivanu Krstitelju, koju je posvetio biskup Juraj Dobrila, a župom je Kaldir imenovao 1946. biskup Raffaele Radossi. (PRIREDIO Robert BURŠIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
