"Na koji način trenutno funkcionira Istarsko veleučilište, kakvo mu je poslovanje i je li uopće moguć upis novih studenata", pitala je tijekom aktualnog sata današnje Skupštine Istarske županije SDP-ova vijećnica Sanja Radolović. Ponovno je upozorila da vijećnici nemaju mogućnost ni uvid u financijsko poslovanje županijskih ustanova i agencija, iako je to u nekoliko navrata zatražila. Insistirala je da se na sjednicama konačno počne raspravljati o financijskom poslovanju županijskih ustanova i agencija. S time se složio i predsjednik Skupštine Valter Drandić, rekavši da bi sve ustanove trebale podastrijeti izvještaje o svom radu. Obzirom na njegovu funkciju, za očekivati je da će to u budućnosti postati praksa.

Nezavisna vijećnica Divna Radolović Rosanda aktualizirala je pitanje nefunkcionalnosti i štetnosti projekta Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun. Radolović Rosanda tvrdi da su teze o Kaštijunu kao odličnom projektu promašene te da takve izjave vrijeđaju građane.

- Činjenica je da je Kaštijun kočnica gospodarskom i turističkom razvoju, a da je cijeli projekt tako dobar kao što se to tvrdi, sigurno ne bi trebalo dodatno zaduženje od 32,4 milijuna kuna, što će plaćati porezni obveznici. Da se radi o tako savršenom projektu, ne bi trebali i dalje skupo plaćali zbrinjavanje goriva iz otpada (SRF), a da ne govorim o smradu i konstantom zagađenju zraka, navela je Radolović Rosanda. Po njenim riječima, zrak je 26. veljače na mjernoj stanici bio naveden kao nezdrav, a zanimalo ju je zbog čega još nije provedeno istraživanje vode i tla.

Predsjednik Skupštine Vlater Drandić poručio je da ovo nije predizborna kampanja te da ima ljudi koji se trude da se svi problemi oko Kaštijuna riješe.

Nakon vijećničkih pitanja, prihvaćeno je izvješće o poslovanju pulske bolnice. Ravnateljica OB Pula dr. Irena Hrstić navela je da je bolnica, usprkos problemima, uspjela ostvariti 97 posto usluga s HZZO-om te je po tom rezultatu ušla među top pet bolnica u Hrvatskoj.

No bolnica je u 2020. godini poslovala s minusom od 19,7 milijuna kuna. Kako je navela dr. Hrstić, veliki utjecaj na ovo povećanje negativnog poslovanja imala je Covid-19 epidemija.

- Bolnica je u tu svrhu utrošila vlastitih 6 milijuna kuna koji nisu bili planirali, niti je bilo prigode prihodovati ih. Sljedeći ne manje bitan čimbenik povećanja negativnog poslovanja je isplata 5,2 milijuna kuna veledrogerijama, navela je dr. Hrstić. U novu bolničku opremu dosad je uloženo oko 200 milijuna kuna.

- Velika novost za bolnicu je skorašnja instalacija uređaja za centralnu pripremu citostatika koji će doprinijeti kvaliteti rada i sigurnosti liječenja onkoloških pacijenata. Bolnica dobiva i 11 novih ultrazvučnih uređaja kao i kirurški instrumentarij za centralni operacijski blok, istaknula je dr. Hrstić.

Na Skupštini je prihvaćeno izvješće o poslovanju rovinjske Specijalne bolnice za ortopediju i rehabilitaciju Martin Horvat. Kako je naveo ravnatelj dr. Marinko Rade, i njih je u velikoj mjeri uzdrmala situacija s koronavirusom.

- Tržište zdravstvenog turizma je jednostavno nestalo, pa samim time i prihodi koje je bolnica ostvarivala s tog tržišta. U tom kontekstu, uspoređujući podatke u 2019. i 2020. godini, vidimo dramatični pad od 89 posto. Bolnica je proteklu godinu završila s gubitkom od 5,9 milijuna kuna, no ustanova je zahvaljujući naporima i kumuliranoj dobiti prijašnjih šest godina poslovanja dokazala da može pokrivati sve svoje troškove i u konačnici prikazati pozitivnu bilancu od 1,8 milijuna kuna, istaknuo je dr. Rade.

Skupština je podržala novi projekt rovinjske bolnice, formiranje novih odjela za dječju rehabilitaciju te proširenje djelatnosti i odjela za neurološku rehabilitaciju. Za projekt je potrebno osigurati oko 13,4 milijuna, naveo je ravnatelj Rade apelirajući na istarske gradove, općine i Županiju da ih u tome podrže. Pritom je naglasio da se oko 150 djece s neurorizikom svake godine rađa u Istarskoj županiji.

- Kako se djeca prate do njihove sedme godine života, to čini najmanje 1.050 djece i obitelji, koje će naša bolnica od sada pokrivati. Time rješavamo problem čestih putovanja velikog broja obitelji u KBC Rijeka i KBC Zagreb radi praćenja i liječenja ove najranjivije populacijske skupine, naveo je ravnatelj dr. Marinko Rade, dobivši podršku Skupštine za novi projekt.

Povezane vijesti

• Nova strategija pred Skupštinom u travnju
• Održana 2. sjednica Skupštine Istarske županije
• Novac za dovršetak pulske bolnice prebačen u sljedeću godinu