ROBERT PRECALI
ROVINJSKI ZNANSTVENICI NE MOGU DO NOVCA ZA ISTRAŽIVANJE: Volimo se hvaliti da smo pomorska zemlja, a more nam je potpuna nepoznanica
Mi ne znamo u kakvom je stanju naše more. Može se sutra nešto dogoditi, mi nećemo znati ni kako, ni zašto, ni kada. Istraživanje mora je u ovoj državi podcijenjeno. Nije etablirano na jednoj strukturi koja je trajna, koja daje određeno znanje koje je ključno. Jer, morem možete upravljati, možete predviđati i značajno utjecati na neke stvari. Najgore je to što se volimo hvaliti svojim pomorskim ljepotama. No, sve priče o tome padaju u vodu, kaže Robert Precali
"Hrvatska jako malo ulaže u stvaranje nekog općeg, kolektivnog znanja o moru. To je isto kao da imate vrhunskog sportaša koji vam nosi ogromni novac, a nikada ga ne šaljete na pregled. Mi imamo more, a ne znamo u kakvom je stanju. Može se sutra nešto dogoditi, mi nećemo znati ni kako, ni zašto, ni kada. Istraživanje mora je u ovoj državi podcijenjeno. Nije etablirano na jednoj strukturi koja je trajna, koja daje određeno znanje koje je ključno. Jer, morem možete upravljati, možete predviđati i značajno utjecati na neke stvari. Najgore je to što se volimo hvaliti svojim pomorskim ljepotama. No, sve priče o tome padaju u vodu. Ispada da su u majstora najgore cipele", kaže Robert Precali, predstojnik Centra za istraživanje mora (CIM) u Rovinju.
Klimatske promjene
Na generalnom kongresu UNESCO-a u Parizu iduće desetljeće definirano je kao desetljeće istraživanja mora i oceanografije, što je vezano za klimatske promjene, iznimno aktualnu i važnu temu. Podsjetio je na to nedavno u našem listu David Matthew Smith, ravnatelj Instituta "Ruđer Bošković", koji je pritom najavio projekt za njihov rovinjski Centar za istraživanje mora. No, taj projekt, kojim je trebala biti obnovljena prilično zapuštena, ali predivna zgrada na rovinjskoj obali, i osposobljen istraživački brod, zasad je u fazi mirovanja - do daljnjega. Od Precalija doznajemo da je problem u - vlasništvu zgrade.
- Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije odbilo je naš projekt, jer nemamo riješenu imovinsku strukturu. Naime, ova je zgrada u vlasništvu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, mi je možemo samo koristiti i raditi zajedničke poslove s njima. Mi nismo vlasnici i ne možemo ništa graditi ni popravljati. To je jedan od osnovnih razloga zašto su nam odbili financiranje projekta, pojašnjava neobičnu situaciju Precali.
Teško je opisati njegovu rezignaciju zbog zasad propalog projekta kojim bi unaprijedili rad Centra.
- U hrvatskoj znanosti postoji značajna kriza, nemamo jasno definirano kvalitetno financiranje. Treba značajno unaprijediti pristup znanosti, koja treba postati motor društva, kao što je uvijek i bila. Ali to se ne događa samo kod nas, nego i u svijetu, znanost gubi određene primate. Većina novih otkrića jesu znanstvena, ali tu prednjače tehnološke znanosti. Hrvatska bi trebala prepoznati da je ključno stvaranje nove podloge na temelju koje će država prosperirati, a to je ulaganje u znanost. Jer sve ono što se uloži u znanost, vraća se kroz poslove. (Bojan ŽIŽOVIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
