"Magneti Bujštine", "Kriminal na Puljštini između dva svjetska rata", "Buzećani - naši (ne)znani sugrađani", "Pet stoljeća Matije Vlačića"... Nazivi su to samo manjeg dijela, od ukupno 23 kreativna istraživačka projekta srednjoškolaca svih istarskih srednjih škola koji su tijekom ove školske godine nastali u sklopu programa implementacije zavičajnosti i zavičajne nastave koju provodi Istarska županija. Svim sudionicima prigodno priznanje uručeno je jučer u rovinjskom kazalištu Gandusio u sklopu 4. Festivala zavičajnosti za srednje škole koji je zbog poznatih razloga uzrokovanih pandemijom Covida 19 održan u nešto skromnijem obliku nego prethodnih godina. 

Zastupljene sve srednje škole

- Na Festivalu su zastupljene sve istarske srednje škole što nas izuzetno veseli jer znači da smo sto posto implementirali ovaj projekt koji je započeo 2017. godine. Svake godine raspisuje se javni poziv na koji se javljaju srednje škole sa svojim istraživačkim projektima i radovima koji su izrazito kreativni i raznovrsni te otkrivaju bogatstvo naše različitosti i kulture o kojoj, ne samo učenici, već i mi profesori možemo puno toga naučiti. Jer koliko god smo učili ili mislimo da znamo o povijesti, uvijek nas iznenadi koliko je toga što nas okružuje u našem zavičaju, a o čemu praktično ništa ne znamo, kazala nam je Dijana Muškardin, profesorica povijesti u labinskoj Srednjoj školi Mate Blažine koja je od početka, kao aktivna sudionica, uključena u realizaciju ovog županijskog projekta.

Učenici su kroz projekte otkrili mnoštvo činjenica koje tu proučavanu zavičajnu razinu povezuju s nacionalnom pa i s globalnom.

- Otkrili su jako puno povijesnih sadržaja i događaja koji se ne vezuju samo za lokalni prostor i mentalitet već imaju i puno širi kontekst. Ali to zapravo i jest jedan od ciljeva projekta. Na koji način ono što nas okružuje predstaviti kroz školski kurikulum i implementirati u ovaj tromi školski sustav te dati djeci neko znanje i zavičajni identitet kao odskočnu dasku za daljnje širenje znanja, kazala nam je Muškardin koja je na čelu radne skupine za izradu priručnika zavičajne nastave. Priručnik ima četiri poglavlja, a cilj njegove izrade je da se odgajateljima i nastavnicima olakša rad te ih se uputi na izvore, kao i na institucije i osobe s kojima mogu surađivati. Tiskano izdanje priručnika trebalo bi biti spremno u prosincu ove godine, a svi oni sadržaji za koje ne bude mjesta u njemu, bit će postavljeni na internetske stranice zavičajne nastave Istarske županije. 

Djeca trebaju istraživati

U Gandusiju je jučer bio i pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica koji je, obraćajući se sudionicima, kazao da je osnovna ideja zavičajne nastave - ne biti dosadan.

- Mladi su danas često naviknuti da im se sve servira zbog čega upadaju u rutinu i bore se s dosadom. Zavičajna nastava je upravo suprotno postavljena. Djeca trebaju istraživati, trebaju otkrivati i pokušavamo u njima probuditi znatiželju kako bi smanjili prostor za dosadu i kako bi shvatili da je svatko od nas drugačiji, odnosno da imamo svoj identitet, zavičajni identitet i sve ostale identitete, kaže Torbica.

Veseli činjenica da je sve više djece koja žele sudjelovati u projektima i proširiti svoje znanje o zavičaju, a često se pritom radi o najboljim učenicima koji su zbog mentora, te mogućnosti istraživanja i projektnog rada, i najviše zainteresirani za zavičajnu nastavu.

- Definitivno smo zadovoljni kako se u proteklih nekoliko godina razvio projekt zavičajne nastave premda, naravno, moramo to nastaviti proširivati i stvarati preduvjete da se što više djece u nju uključi. Vjerujem da smo zasad na pravom putu, poručio je Torbica.

Podsjetimo da je implementacija projekta institucionalizacije zavičajne nastave započela s 2014. na 2015. godinu u predškolskim ustanovama, nastavljena je sljedeće godine u osnovnim školama te od 2016. godine uvedena i u srednje škole. Broj ustanova i sudionika se povećavao iz godine u godinu, tako da su danas obuhvaćene gotovo sve ustanove na području Istarske županije koje se bave odgojem i obrazovanjem mladih.

Projekt se odvija u nekoliko faza

Kako je to slikovito opisano na internetskim stranicama zavičajne nastave Istre, ideja o zavičajnoj nastavi krenula je iz šarolikog multikulturalnog istarskog identiteta, od bogatstva sadržanog u maloj-velikoj Istri koja čuva, njeguje tradiciju, običaje, narječja, floru, faunu i svekoliku povijesnu baštinu. "Želja da baš Istarska županija kao ozbiljna institucija ujedini sve aktivnosti, manifestacije koje se godinama odvijaju na istarskom području pretočena je u stvarnost te je pripremljen program koji ima za glavni cilj življenje Istre kroz sve osjećaje, a poglavito gledanje Istre kroz ono što ona jest i sve što predstavlja, a kako bi se sačuvale njezine vrednote i u budućim generacijama", zapisano je u opisu ovog vrijednog projekta.

Projekt Zavičajne nastave odvija se u nekoliko faza. Započinje predškolskim odgojem i naobrazbom, odnosno aktivnostima u dječjim vrtićima Istre koji provode program na hrvatskom i talijanskom jeziku, nastavlja se obuhvatom osnovnih škola te naposljetku srednjih škola u Istarskoj županiji. Važno je istaknuti suradnju s okolinom, s institucijama, udrugama, gradovima, općinama koje su uvijek potpora odgojno obrazovnim ustanovama. Zavičajna nastava jedan je od županijskih projekata koji je najbrže prigrljen od strane djece i mladih. Nastao je s ciljem očuvanja regionalnog identiteta i posebnosti Istre te se kroz projekt zavičajne nastave želi razviti osjećaj pripadnosti djece i mladih zajednici kroz promatranje, učenje i otkrivanje Istre u svim njezinim specifičnostima.

Povezane vijesti

• Rovinj se trese u ritmu salse
• Blitz izlazi iz konvencionalnih okvira
• Bogat program sa ČAK 15 KONCERATA U ČETIRI DANA