Mladi inženjer pomorstva Nenad Stefanović, pomorsku struku zamijenio je kulinarskom i uspješno plovi gastro vodama. Zanimljiv kulinarski potpis iskazuje i uvođenjem industrijske konoplje na istarsku gastro scenu. Među glavna jela uvrstio je ombolić, odnosno lungić uz palentu s konopljom i pestom od konoplje ročkog OPG-a Zornada koji ima nasade u okolici Roča
Treću godinu za redom uspješnu sezonu u Ročkoj konobi u samom srcu glagoljaškog Roča okrunili su certifikatom izvrsnosti na Trip Advisoru. Upravo su odlične recenzije na tom portalu kao i na društvenim mrežama, proširile dobar glas o jednoj od današnjih gastro perjanica istarskog sjevera proizašloj iz dugogodišnje obiteljske tradicije koju je nastavio mladi inženjer pomorstva Nenad Stefanović. Pomorsku struku zamijenio je kulinarskom i već pet godina više nego uspješno plovi gastro vodama.
- Konoba je bila pred zatvaranjem. Ideje su bile dati je u zakup, no odlučio sam svoje tadašnje poslove staviti po strani. Uložiti svoje vrijeme i novac u novo brendiranje konobe te postepeno mijenjati meni. Naši gosti jako su dobro prihvatili promjene, željni su gastro novosti pogotovo u ovom kutku Istre za kojeg mi se čini da je malo gastronomski utihnuo, reći će Nenad te dodati da je prelazak u ugostiteljstvo zapravo bio logičan potez. Od kada zna za sebe motao se po kuhinji Ročke konobe i često pomagao guliti krumpire. - Roditelj su svojevrsni začetnici ugostiteljstva u Roču i zaljubljenici u Roč i od njih sam naslijedio tu karakteristiku. Mama Jadranka još je uvijek aktivna u konobi, doduše više kroz administraciju, ali i kao nona koja pričuva mog sinčića Antonija. Supruga Ana zaposlena je u jednoj buzetskoj firmi, ali također priskoči kad zatreba, a sestra Sara također je aktivni i neizostavni član obiteljskog poslovanja, nabraja Nenad te dodaje da su u uz njega u konobi zaposlene dvije kuharice i jedna konobarica.
Pjat Ćirila i Metoda
Ročka konoba nalazi se u povijesnoj jezgri glagoljaškog gradića u starom kamenom zadnju iz 16. stoljeća pa je i gastro priča povezana s poviješću Roča. U okrilju je župne crkve Sv. Bartola i crkve sv. Antuna gdje je na posvetnom križu urezan glagoljski abecedarij, a upravo je ta glagoljaška tradicija pretočena u nazive jela. Na pjatu "Ćirila i Metoda" naći će se pršut, panceta, omobolo, domaće kobasice, sir, masline i rajčice. O gurmanskim sklonostima drevnih glagoljaša koji su u Roču ostavili itekako vidljive tragove, može se samo nagađati. No moguće je da su jeli upravo pancetu i omobolo jer jedino su si popovi mogli priuštiti takve delicije, našalit će se Nenad i dodati da je od početka bila ideja s tanjurom prezentirati i dio ročke povijesti. Dati svojevrsni gastro "homage" glagoljici.
Među hladnim predjelima prevladava sir, čak je traženiji od pršuta. - Sir je jedan od važnijih elemenata u gastronomiji iako se kod nas ne koristi dovoljno. Tako "Pjat sira" krase sir Veli Jože, potom kravlji sir s konopljom, ovčji sir, skuta, namaz od sira i tartufa, masline i orasi. Manje, više koristimo proizvode lokalnih proizvođača, Latusa Žminj koji je moguće i prvi u Istri počeo raditi kompleksnije sireve. Sir odležan u papru jako aromatičan, a Veli Jože, miješani sir koji je dozrijevao 24 mjeseca može bez problema okusom konkurirati Grana Padanu, uvjeren je Nenad.