Ukupno smo izgradili gotovo 11 kilometara putova s elementima ceste kroz šume koje su bile uglavnom neprohodne, čime smo ostvarili naš plan, a za taj projekt utrošeno je 1,9 milijuna kuna, dodao je voditelj Šumarije Buje Leo Prohaska

"Zahvaljujući odličnoj suradnji s Hrvatskim šumama, na našu je inicijativu završen veoma vrijedan projekt izgradnje protupožarnih cesta i putova na našem području, posebno na području Gornje Bujštine, gdje je situacija bila najlošija", prenio je novinarima bujski gradonačelnik Fabrizio Vižintin, a s njim su projekt predstavili voditelj buzetske podružnice Uprave šuma Predrag Trope i voditelj Šumarije Buje Leo Prohaska. Kako na tom području šume prelaze administrativne granice, dio izgrađenih cesta nalazi se na područjima općina Grožnjan i Oprtalj.

Putovi nisu održavani

- Nakon višegodišnjeg praćenja stanja i sagledavanja potreba na području Šumarije Buje, posebno tamo gdje je bila najmanja otvorenost protupožarnih putova, došli smo do zaključaka gdje najviše treba raditi. To je u svakom slučaju bilo područje Gornje Bujštine gdje godinama ucrtani katastarski putovi nisu korišteni, nisu ni održavani, na neke se nije moglo ni izaći, odnosno prolazak vozilima bio je onemogućen. Još 2015. godine počeli smo raditi projekt za dionicu Čepić - Škrlići, gotovo do Kućibrega, a to je najduža dionica od 4,7 kilometara šumskih putova s elementima ceste. Dvije godine smo radili na toj dionici, to je bila i nama i lokalnom stanovništvu najzanimljivija dionica koja će se sada dosta koristiti i za druge potrebe, rekao je Prohaska.

Izgradnja šumskih cesta na toj dionici na Gornjoj Bujštini, koštala je blizu 830.000 kuna.

Dionica koja se od Brda spušta kroz šume do napuštenog sela Vrnjak u grožnjanskoj općini bila je teško prohodna i za terenska vozila. Za godinu dana uređeno je 2,5 kilometara šumske ceste, ali je zbog dobre podloge i drugih uvjeta cijena po kilometru bila najniža, oko 68.000 kuna. Iako najkraća, dionica ispod Radanića blizu Krasice je bila najskuplja po kilometru izgrađene ceste, jer je godinama bila zapuštena. Kroz šumu je sada izgrađena široka cesta, na većini mjesta s novom podlogom, postavljeni su potrebni propusti ispod ceste, a proširene su i staze koje koristi šumska mehanizacija za izvlačenje posječenih stabala kako bi i tim stazama, u slučaju potrebe, mogla proći i vatrogasna navalna vozila. Za tu dionicu od nešto više od 800 metara utrošeno je 216.000 kuna.

Najteža dionica Vela Boška

Dionica Brdo - Vrnjak koja u cijelosti ide kroz šumu te se spušta u Vrnjak, bila je teško prohodna za vozila u dužini od 2,5 kilometara.

- Građevinski najteža je bila dionica Vela Boška koja se od Kućibrega gotovo 2,9 kilometara spušta prema dolini Dragonje. Tu se moralo graditi puno propusta, kanala, zavoja, a cesta koju smo završili prošle godine, završava okretištem, dakle nigdje ne izlazi niti se spaja na drugu cestu. Izgradnja te dionice koštala je oko 236.000 kuna po kilometru. Dakle, ukupno smo izgradili gotovo 11 kilometara putova s elementima ceste kroz šume koje su bile uglavnom neprohodne, čime smo ostvarili naš plan, a za taj projekt utrošeno je 1,9 milijuna kuna, dodao je voditelj Šumarije Buje Leo Prohaska.

- Glavna ideja je bila izgradnjom cesta kroz šume smanjiti ugroženost od mogućih požara. To je i jedna od funkcija djelovanja šumarija. Inače, u Istri je više privatnih nego državnih šuma koje su na nekoliko mjesta uklopljene unutar privatnih parcela, tako da često do državnih šuma o kojima brinemo moramo proći preko nečijeg vlasništva. U tom slučaju, a kako bi osigurali protupožarnu službu, osigurali mogućnost ophodnje ili raznih intervencija, da državne šume učinimo pristupačnim šumarima, lovcima, gljivarima, pa i građanima, morali smo prijeći preko privatnih šumskih parcela. To može izazvati i neke probleme, tako da smo u ovom projektu više išli na gradnju i održavanje onih staza i putova koji su već ucrtani u katastarskim planovima. Međutim, gabariti tih putova u stvarnosti ne zadovoljavaju današnje potrebe, pa smo imali pozive jedinica lokalne samouprave ili samih građana da se nešto sanira, proširi, uredi, popravi, da se zajedničkim sredstvima putovi stave u funkciju. U tom slučaju to provodimo kroz proces održavanja šumskih protupožarnih prosjeka, tako da je tu partner općina ili grad na čijem se području radi. Cilj svih zahvata je da te prometnice stavimo u funkciju, posebno u funkciji protupožarne zaštite, kaže voditelj Uprave šuma Podružnica Buzet Predrag Trope.

Problem s vozačima džipova

Na novouređenim dionicama cesta na području Gornje Bujštine uglavnom je trebalo potpuno izgraditi cestu, od zemljanih radova do nasipanja kamenjem i stvaranja podloge, te nasipavanja sitnim materijalom. Na nekim se dijelovima putova koristila postojeća kamena podloga, uz nasipavanje, valjanje, ugradnju odvodnih kanala, propusta ispod ceste i drugih elemenata kako ih bujice, najveći neprijatelji takvih cesta, ne bi oštetile. Ceste su katastarskim planovima bile dovoljne širine, ali na terenu, u šumama su često bile uže, pa ih je trebalo proširiti do 4 ili 4,5 metara korisne širine.

- Uvažene su neke preporuke mještana koji žive na određenim područjima i koji su ukazivali na potrebe i probleme. Bilo je vrlo važno izgraditi te protupožarne prosjeke i putove, mogu ih koristiti i građani, ali je najvažnije da u slučaju požara vatrogasci mogu nesmetano doći do požarišta. Naši će komunalci provjeravati stanje cesta pa će se u skladu s potrebama vršiti određene intervencije. Građani ceste kroz šume mogu koristi za razne rekreativne potrebe, ali treba paziti na okoliš i šumu u cjelini. Molimo da se na tim cestama ne koristi teška mehanizacija i kamioni kako bi se podloga što više stabilizirala. Na dionici od Kućibrega prema dolini Dragonje postavljena je rampa, privremeno iz razloga što se još obavljaju neki radovi na cesti, ali i što je već zamijećeno da neki vozači džipova, odnosno terenaca nedozvoljeno koriste tu dionicu čime je i oštećuju. U samoj dolini još ima nekih drugih radova u šumi, ali ključ je dostupan svim vlasnicima i suvlasnicima kojima cesta treba za razne potrebe, zaključio je gradonačelnik Vižintin.

Radovi na šumskim cestama financirani su iz naknade za općekorisne funkcije šuma, iz sredstava koja gospodarstvo uplaćuje u državni proračun, tak da općine i gradovi nisu ulagali vlastita sredstva. Za ta sredstva se kandidiraju projekti, a jedan od tih projekata bio je i ovaj na području Gornje Bujštine.

U Istri više privatnih šuma

Uprava šuma - Podružnica Buzet, jedna je od 17 podružnica u Hrvatskoj. Pokriva područje Istre te na dijelovima područja Opatije, Cresa i Lošinja, odnosno 75.000 hektara državnih šuma na 110.000 katastarskih čestica. U Hrvatskoj je od ukupne površine pod šumama 22 posto u privatnom vlasništvu, a 78 posto u vlasništvu države. Međutim, u Istri je više privatnih šuma. Zanimljivo da Gospodarska jedinica Oprtalj, jedna od dvije u Istri, prednjači u Hrvatskoj po broju katastarskih čestica. Naime, na tom je dijelu Istre površina od 3.500 hektara državnih šuma rascjepkana na više od 10.000 katastarskih čestica koje su često i unutar privatnih čestica.

Uređene dionice šumskih putova

1. Čepić - Škrlići (gotovo do Kućibrega) - 4,7 kilometara

2. Brdo - Vrnjak - 2,5 kilometara

3. ispod Radanića blizu Krasice - 800 metara

4. Vela Boška od Kućibrega prema dolini Dragonje - 2,9 kilometara

Povezane vijesti

• Udruženje obrtnika Bujštine obilježilo pola stoljeća rada: STVARANJE DOBROG UGLEDA OBRTNIŠTVA KROZ 50 GODINA
• SKROMAN I DUHOVNI ZOV USKRSA: Bolje da propadne selo nego običaji, pa čak i u doba pandemije
• Na Bujštini privremeno smješteno 60 osoba čija je imovina stradala u potresu