Usvojeni su i programi i investicije za iduću godinu u što spada sanacija krova Lučke kapetanije Plomin Luka, kaštela Kožljak, Doma kulture Kršan, proširenje groblja u Kršanu, rekonstrukciju škole u Lazarićima za potrebe KUD-a "Zlatela", asfaltiranje lokalnih i županijske ceste i drugo
Nakon što s javnog savjetovanja nije stigla niti jedna primjedba, vijećnici Općine Kršan donijeli su proračun za iduću godinu koji je po svojim karakteristikama uravnotežen, vrlo ambiciozan, poslovno hrabar i izrazito razvojan. Naime, ukupni prihodi i primici proračuna za 2020. iznose 49,3 milijuna kuna što je povećanje za 70 posto u odnosu na procjenu izvršenja do kraja ove godine - u nominalnoj vrijednosti povećanje iznosi 20,2 milijuna kuna.
Dugoročni kredit na šest godina
- Za razliku od procijenjenih veličina proračuna za tekuću godinu, za koju možemo ocijeniti da je bila vrlo uspješna u ostvarenom punjenju proračunskih prihoda od 29 milijuna kuna, okosnica u planiranju prihoda i primitaka temelji se na trenutnim saznanjima u predviđanju kretanja prihoda u odnosu na proračun tekuće godine i od TE Plomin, rekao je obrazlažući proračun općinski načelnik Valdi Runko.
Strateški najvažniji projekt je izgradnja i opremanje proizvodne poslovne zone Kršan-istok s infrastrukturom i Centrom agro poduzetništva za čije financiranje se općina, odlukom Vijeća, zadužila kod Erste banke u visini od 12 milijuna kuna dugoročnim kreditom na šest godina s počekom od jedne godine i s kamatom od 1,2 posto koju je Runko ocijenio izuzetno povoljnom. Za realizaciju kredita potrebna je još suglasnost Vlade.
Slavko Rabar (HSU) primijetio je da se neki projekti ne dovršavaju na vrijeme pa je izrazio bojazan da će tako biti i s poslovnom zonom te da 12 milijuna kuna na kraju neće biti dovoljno.
- Nijedan posao koji je bio planiran u općini nije premašio iznos. Ovakve ključne investicije usmjerene su prema gradnji okvira koji će omogućiti dugogodišnji snažniji rast s ciljem ostvarivanja kvalitetnijeg života građana općine i osigurati prostornu, socijalnu i ekonomsku ravnotežu te pridonositi stvaranju novih radnih mjesta, zaštiti okoliša i prosperitetu općine, replicirao je Runko.
Huskić traži više novaca za Bošnjake
Vijeće je uz proračun donijelo i posebne programe javnih potreba te plan razvojnih programa i investicija za iduću godinu u što spada sanacija krova Lučke kapetanije Plomin Luka, kaštela Kožljak, Doma kulture Kršan, proširenje groblja u Kršanu, rekonstrukciju škole u Lazarićima za potrebe KUD-a "Zlatela", asfaltiranje lokalnih i županijske ceste prema Nedešćini, uključivanje vodospreme Plomin 2, vodovodni ogranak za Stari grad Kršan, prilazna cesta za Načinoviće, infrastruktura za poslovnu zonu-Kršan, sunčana elektrana Nova Vas, uređenje parkirališta u Kršanu i punionica za električne automobile, sportska dvorana u Potpićnu, umirovljenički dom u Šušnjevici itd.
Esad Huskić (IDS-SDP) izrazio je žaljenje što je proračun prošao bez rasprave. Čudni su mu neki prioriteti te je primijetio da su se za neke projekte iznenada pronašli novci pa je zatražio i više novca kao i prostor za Bošnjačku nacionalnu manjinu i KUD "Ljiljani" iz Kršana čiji je predsjednik Esad Čolić prisustvovao sjednici vijeća kao promatrač. Huskić je ušao i u verbalni duel s Šemsom Mujićem (grupa građana) koji ga je optužio za izjavu da je Mujić kriv što je NK Potpićan dobio 70 tisuća kuna manje u proračunu. Povela se rasprava o radu, financiranju i troškovima NK Potpićan, posebice oko nekadašnjeg plaćanja igrača, računa za vodu koji ljeti iznose i sto tisuća kuna, navodnim novčanim malverzacijama itd. Raspravu je presjekao Runko.
- NK Potpićan, što izravno, što neizravno, dobije godišnje 550 tisuća kuna i to tako više neće ići, jer je to više od ostalih klubova u drugim općinama i gradovima. Zatražit ću ispis plaćanja tog kluba. Nije Šemso ništa kriv nego Valdi koji je plaćao 550 tisuća kuna klubu iz prve županijske lige i to je prešlo svaku mjeru, zaključio je Runko.
Vijećnici su odlučili na javno savjetovanje uputiti prijedlog odluke o zabrani izvođenja građevinskih radova iduće godine kako bi prije donošenja konačne odluke saznali mišljenja građana, turističkog i građevinskog sektora.