Svečano i nadahnuto, u organizaciji Grada Umaga, Gradske knjižnice i Župe Umag te Ustanove Festum, upriličeno je predstavljanje umaškoj i istarskoj javnosti dva reprezentativna izdanja vezana za umaškog župnika i poznatog istarskog svećenika, teologa i etičara prof. dr. sc. Josipa Grpca, profesora moralne teologije na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu – Teologiji u Rijeci. Jedno od tih izdanja je zbornik radova 29 autora "Sve provjeravajte, dobro zadržite", a druga knjiga je zbirka kolumni "Hrvatski vremeplov" koje je prof. Grbac objavio posljednjih godina u obiteljskoj reviji Kana i glasilu Porečke i Pulske biskupije Ladonja.

Smjernice za razmišljanje

U uvodnoj riječi moderator svojevrsne književne večeri u čast umaškog župnika, ravnatelj Gradske knjižnice Umag i književnik Neven Ušumović napomenuo je da su konkretan povod svečanosti spomenute knjige koje su izašle u nakladi Kršćanske sadašnjosti.

- U zborniku 'Sve provjeravajte, dobro zadržite', koji u naslovu ima citat iz 21. retka, pete glave, prve poslanice Solunjanima, a koji je izdan u povodu 65. rođendana Josipa Grpca, autori obrađuju neke aktualne izazove s kojima se suočava teološka etika kada ulazi u dijalog sa suvremenim svijetom. Autori pišu o gorućim temama na području socijalnog nauka Crkve, obitelji i ženidbe te o temama vezanim za teologiju, odnosno pastoralno djelovanje. Nekoliko tekstova posvećeno je važnim događajima, a uvodni i završni dio knjige posvećeni su životu i djelu Josipa Grpca. Druga knjiga "Hrvatski vremeplov - teološko-etička promišljanja o hrvatskoj zbilji" predstavlja zbornik kolumni koje je Josip Grbac pisao više od jednog desetljeća u dva katolička mjesečnika. Obje knjige imaju po 600 stranica, napomenuo je Ušumović.

O Grpcu i njegovom djelovanju govorio je i urednik prvog izdanja prof. dr. Jerko Valković s Hrvatskog bogoslovnog sveučilišta u Zagrebu.

- Iako svaki od 29 autora progovara iz svoje perspektive, mogu slobodno reći da ih sve povezuje jedan motiv - zahvalnost, poštovanje i priznanje koji su svojim sudjelovanjem u knjizi željeli iskazati Josipu Grpcu za sve ono što on jest ili što je na razne načine kroz protekla desetljeća svima nama učinio. Autori tekstova na različite su načine povezani s Josipom, neki su poznanici iz gimnazijskih dana, prijatelji, kolege, profesori, ali njih desetak su njegovi bivši studenti i studentice s kojima se Josip susretao. Bio sam prvi ili među prvima koji su kod tada mladog profesora, koji se netom vratio iz Rima, pisao diplomsku radnju. Inače, Grbac djeluje u razdoblju koje je obilježeno previranjima, promjenama, procesima i brojnim pitanjima. Njegove su riječi i tekstovi bili značajan objekt i mnogima su služili kao smjernice za daljnje promišljanje. Neprestano propitkivanje životne stvarnosti, te sposobnost istančanog uočavanja pojava i procesa koji opterećuju današnjeg čovjeka, kao i stalno usmjeravanje na ostvarenje dobra, jedna je od bitnih oznaka djelovanja Josipa Grpca.. U Grpčevim tekstovima nalazimo poziv na stalnu kritičku budnost, čiji odgovor nije povlačenje u prostore vlastite sigurnosti, već predanost i aktivno zalaganje u izgradnji i oplemenjivanju ovoga svijeta, rekao je dr. Valković.

Dijalog sa svima

- Knjiga 'Hrvatski vremeplov' uvodi nas u naš svijet, daje nam mogućnost da razumijemo svijet na jedan moralno - etički, a prije svega na humanistički način, da svijet promatramo kroz njegove dublje razine u koje Grbac znalački ulazi. Naravno, ovo nije Sveto pismo, ovo su postulati s kojima se može stupiti u razgovor, u kontakt, po tome je Grbac jedinstven i u jednom dijelu intelektualne zajednice koja je često šutljiva, naročito u teološkom dijelu. O Josipu Grpcu sam pisao kao o onom izdanku istarskog svećenstva koje počinje još od glagoljaštva. Kad je vidio što je bitno, tome je posvetio svu svoju energiju. To je teologija koja je na najboljem tragu onoga što je današnjeg Papu bitno odredilo, jer on polazi od teologije naroda, a ta teologija zapravo šalje i teologa i svećenika na rubove, tamo gdje čovjek živi i radi, gdje se može susresti. Grbac je čovjek dijaloga i jedan od rijetkih teologa koji nastavlja ideju da moramo biti u dijalogu s istomišljenicima, ali i onima koji ne misle kao mi. Grbac zna tko je, što želi, što misli i radi, on je danas čovjek sugovornik i kao takav nasušna potreba Crkve, našeg društva i intelektualne zajednice, rekao je uz ostalo, u ime izdavača druge knjige, don Anton Šuljić, koji je, osim emotivnog govora, večer obogatio i glazbenim nastupom.

Predstavljanje dviju knjiga i još bolje upoznavanje javnosti s još jednim izdankom istarskog svećenstva, bilo je prigoda za uručivanje Posebnog priznanja koje je prof. dr. sc. Josip Grbac dobio od Hrvatskog društva katoličkih novinara, za izuzetan doprinos hrvatskom medijskom prostoru svjedočenjem kršćanskih vrednota. U obrazloženju se kaže da Josip Grbac o aktualnostima i svakodnevnim temama u Crkvi i društvu progovara pisanom riječju u katoličkim tiskovinama, ali se spremno odaziva i na intervjue i gostovanja u drugim radijskim i televizijskim emisijama", kaže se uz ostalo u obrazloženju priznanja koje je prof. Grpcu na ovoj svečanosti uručio dr. Jerko Valković.

Iskra inspiracije

Zahvaljujući na čestitkama i priznanju, vlč. Josip Grbac je izrazio svoje ugodno iznenađenje brojem posjetitelja u umaškoj kazališnoj dvorani.

- Na Teološkom fakultetu predavao sam moralnu teologiju, to nije etika, etika je znanost koja definira što je uvijek dobro, a što je uvijek zlo, što je dobro, a što loše. To što je uvijek dobro ili loše za tebe, ne znači da je u svakome trenutku tvog života dobro ili loše. Moral je taj koji će, ovisno o tvojim okolnostima i životnim situacijama, psihičkoj raspoloživosti, stanju, konkretnoj situaciji u kojoj se nalaziš, utjecati na prosudbu jesi li dobar ili loš. Dakle, ako je nešto loše u teoriji, nije rečeno da je to uvijek loše kada to činiš u nekim specifičnim okolnostima. Pokušavao sam razvijati savjest mladih ljudi. I zato samo morao pisati. Poticaj na pisanje bilo je moje duboko uvjerenje da se kršćanska i humanistička etika upotpunjuju. Moje je bilo da objasnim kako valja prosuđivati nečije vlastito ponašanje, zašto je netko baš tako postupio, je li radio po savjesti ili ne. To je bio razlog ne samo da sam odlučio to napisati nego što sam kroz sve 33 godine, osim šest kad sam bio dekan na fakultetu, bio aktivan i u župama u Istri, a sve ono što sam radio na katedri, pokušavao sam i u župi. Ako netko u ovim knjigama nađe barem iskru inspiracije kao orijentir u ocjeni čini li dobro ili ne, je li nešto u društvu dobro ili loše, onda sam u toj namjeri uspio, rekao je vlč. Grbac, župnik umaške Župe sv. Peregrina i dekan Umaško-oprtaljskog dekanata.

Povezane vijesti

• Najviše rošada svećenika na Labinštini
• Vlada darovala pulsku Vilu Idolu porečko-pulskoj biskupiji
• Umaški župnik dr. Josip Grbac: Ne tražimo ni genijalca ni nobelovca. Tražimo predvodnika koji će probuditi uspavanu crkvu u Istri