Nema kraha, dok imamo bire i graha
PRAZNIK RADA: Širom Istre budnice, piknici, krijesovi, igre i druženja na otvorenom
Mnoga su stečena prava ugrožena pa borba za koju su mnogi mislili da je završena još uvijek traje i zato je, više nego ikad, potrebno jedinstvo radnika, mogle su čuti na proslavama Praznika rada * Okupljanje za Praznik rada je tradicija, a tako treba i ostati jer radnik mora znati da je taj dan posvećen njemu, poručio je Vodnjanac Aldo Alessio
U Buzetu nema kraha dok imamo bire i graha, uvjereni su u Mjesnom odboru Buzet - Stari grad koji je već tradicionalno točno u podne organizirao prvosvibanjski piknik na vidikovcu ispod Baštiona, podno starogradskih zidina, uz zabavu, druženje, besplatan grah, pivo, kolače, pa su takvu poruku otisnuli i na majicama u kojima su dočekali svoje goste.
Grahu koji se provlačio kroz prošlogodišnje natpise na majicama primjerice "Gospodi opraštaju dugove, grah kuhamo za drugove!", "Franjo - strah, Jaca - krah, Zoki - grah", ove su godine dodali pivo, konačno, kažu, Buzet krasi titula grada piva pa nema smisla da ova zlatnožuta tekućina bude zapostavljena. U buzetskom Starom gradu kao i prethodnih godina skuhali su 80 litara graha. Domaći su se već navikli na besplatan praznični ručak, ali je zato besplatan grah iznenadio inozemne goste. "Nama je gušt da ljudi malo izađu van, da se druže jer smo zapravo izgubili naviku druženja", rekla nam je predsjednica MO-a Nadija Šestan.
Buzetsku kotlinu obasjali krijesovi
Bez političkih poruka prošao je i tradicionalni piknik u organizaciji Udruge antifašista, buzetske udruge Matice umirovljenika Hrvatske i ročkog SUH-a koji su ga u popodnevnim satima pod pokroviteljstvom Grada Buzeta organizirali na popularnom izletištu u Svetom Duhu kod Štrpeda. Za sve su goste također osigurali zabavu uz Trio Kunfin, besplatan grah i piće, a po povoljnoj cijeni i jela s roštilja.
Buzet se noć uoči Međunarodnog praznika rada izborio i za titulu najvatrenijeg istarskog grada, jer buzetsku kotlinu obasjali su krijesovi, dugogodišnja tradicija istarskog sjevera. Krijesovi su veselo pucketali na nekoliko lokacija, među njima i u naselju Goričica, na popularnom vidikovcu gdje su Mjesni odbor Buzet i Grad Buzet pozvali sumještane na tradicionalno druženje uz krijes, muziku, besplatno iće i piće.
U jutarnjim satima na sam praznik buzetsku kotlinu probudila je tradicionalna budnica koju je Limena glazba GD "Sokol" Buzet darovala sugrađanima u mimohodu gradskim ulicama. Na svoj uobičajen jutarnji pohod Roštinom i Humštinom krenuli su i članovi Limene glazbe ŽKUD-a "Renato Pernić" iz Roča, ove godine u znaku 60. obljetnice ročkog KUD-a, koliko je duga i tradicija blagdanskih budnica. Glazbari su obišli Roč, Stanicu Roč, Nuglu, Ročko Polje i Hum, među njima i puno mladih koji nastavljaju glazbenu tradiciju svojih predaka.
Proslava na mističnoj Svetici
Četvrtu godinu za redom proslava 1. svibnja u općini Ližnjan održala se u Šišanu na bivšem vojnom kompleksu Svetica. Organizatori proslave, Općina Ližnjan, Mjesni odbor Šišan i SRK Puls, priredili su za sve mještane raznovrstan cjelodnevni program u prirodi. Vrijedni ranoranioci raspoloženi za rekreaciju na lijep i sunčan dan okupili su se na Svetici već ujutro, a potom su biciklima krenuli na vožnju dugu 20 kilometara. SRK Puls poveo je bicikliste, među kojima je bilo i nekoliko djece starije od 12 godina, na stazu koja ih je vodila uglavnom uz obalu, od Šišana prema Marleri, potom su jednu dionicu vozili kroz Ližnjan, da bi onda ponovo skrenuli na šumsku stazu i vratili se na vojnu utvrdu.
Nakon dvosatne vožnje prirodom, biciklisti su bili spremni za ručak koji su im pripremili kuhari restorana Velanera, a u objedovanju prvomajskog graha pridružilo im se još stotinjak mještana. Nakon ručka, oko 14.30, svi zainteresirani mogli su krenuti u šetnju Sveticom i doznati nešto novo o ovoj utvrdi, njenoj povijesti i zanimljivim legendama koje se vežu uz Monte Madonnu, poput one o strašnom zmaju koji je navodno nekada obitavao u dubokoj jami usred brda i proždirao mlade djevojke. Tijekom cijelog poslijepodneva na livadi uz sam ulaz na Sveticu organizirane su brojne zabavne igre, od badmintona i streljaštva, do skakanja u vrećama i povlačenja konopa. Oni najmlađi uživali su na velikom napuhanom toboganu Bobu, ali i u samom igranju na otvorenom u hladovini borova.
Možda previše fešti na Labinštini
Prvomajska budnica labinskog Gradskog orkestra probudila je Labinjane u sedam sati na Titovom trgu, a zatim gradskim ulicama, dok na kraju nije stigao na tradicionalno okupljanje na Dubrovi. Tu je podijeljeno više od 300 besplatnih porcija graha s kobasicom uz piće. Grah je pripremila plominska "Bokaleta", a čini se prema zadovoljnim Labinjanima recept je pogođen. "Super je grah, prva liga, bolji nego prošle godine, ima odličan okus, bolji nego kad kuhaš doma. Podsjetio me na vojničke dane", rekao je Nikola Hinić iz Labina. "Super je stvarno, dolazim na grah svake godine", bio je kratak Miloš Čendak iz Labina.
- Ova manifestacija je super ali treba organizirat više mladih da dođu na ovakvu feštu, rekao je Lučano Martinčić iz Rapca, dok je Remiđo Batelić iz Labina pohvalio grah, ali je imao i jednu zamjerku. "Čini mi se da je ove godine manje ljudi. Možda je stvar u organizaciji, a možda u činjenici da na Labinštini danas imamo četiri fešte. A možda je i prerano. U svakom slučaju treba nastaviti tradiciju", smatra Batelić. Na Dubrovi je sa svojim suradnicima bio i labinski gradonačelnik Valter Glavičić koji je rekao da mu je drago da se građani druže, ali da su prava radnika, nažalost, manja nego nekada, te da bi se svi zajedno trebali izboriti za veća prava.
U Pazinu više od 500 obroka graha
Prema tradiciji proslava Međunarodnog praznika rada u Pazinu započela je u jutarnjim satima budnicom Limene glazbe. Pazinski su limenjaci glazbom u mimohodu gradskim ulicama građane podsjetili na vremena borbe za radnička prava. Nažalost, mnoga su stečena prava ugrožena pa borba za koju su mnogi mislili da je završena još uvijek traje i zato je, više nego ikad, potrebno jedinstvo radnika.
Proslava je nastavljena na livadama bivše vojarne gdje su u suradnji s Motociklističkim klubom Indians postavljene klupe. U suradnji s Gradom Pazinom pripremljeno je za užinu i građanima podijeljeno više od 500 obroka graha. Prvomajsko poslijepodne provedeno je u igri s djecom, a za igrala se pobrinulo Društvo "Naša djeca" Pazin. Uz zabavne dvorce na napuhavanje, moglo se zaigrati stolni tenis uz stručno vođenje članova pazinskog stolnoteniskog kluba. U glazbenom dijelu programa nastupio je duo Ivan & Enzo.
Pazinski golubar Jovo Aćimović i ove je godine pustio svoje golubove pismonoše koji su se nakon izlijetanja iz košare vinuli nad pazinsko nebo. Mali Damjan koji je s roditeljima bio na proslavi Međunarodnog praznika rada pustio je prvog, bijelog goluba, kao poruku za mir u svijetu, ali i kao poziv svima koji donose odluke da to čine u interesu svih ljudi, cijelog čovječanstva, a ne samo u interesu najmoćnijih i najbogatijih.
U Fažani gužva na besplatnom roštilju
Nakon što su prošle godine, pod krinkom štednje, zanemarili vlastitu tradiciju i umjesto mesa za prvomajsku proslavu spremili tisuću porcija graha, Fažanci su se ove godine odlučili vratiti besplatnom roštilju. Tako je mještanima, turistima i drugim gostima na Dječjem igralištu podijeljeno 1.100 porcija piletine, kobasica i carskog, a iz demižana je istočeno 200 litara bijelog i 150 litara crnog vina.
- Lani smo uveli fažol, ali smo odustali od njega jer nam Slovenci nisu bili zadovoljni, šale se djelatnici na šanku ukazujući na dugačak red domaćih i stranih posjetitelja. Uz glazbu Erika Balije, grupe Melody i Suncokretića, turnira u boćanju, pikadu i briškuli, te dječjih radionica, fažanska se proslava ustalila kao tradicija cjelodnevnog okupljanja na otvorenom, druženje za sve generacije. A da sve to još uvijek ima karakter posvete radništvu, podsjećaju živopisne i zajedljive rasprave za punim stolovima u prvomajskom duhu: "Takvog reda nema za peticiju protiv produženja radnog staža", te tko je, a tko nije još uvijek dao potpis inicijativi "67 je previše".
Župan pijat fažola pojeo u Vodnjanu
Vodnjanci su praznik rada proslavili uz 400 porcija fažola, fritule, vino i glazbu. Ni tradicija okupljanja u gradskom parku nije pretjerano duga, ali se stvorila navika za okupljanjem, iz godine u godinu sve je više Vodnjanaca, Galižanaca, Perojaca...
- Za svaki Prvi maj dolazim u Vodnjan, ali ne samo za ovu priliku, dolazim i na druge fešte, a dok sam živio u Puli odlazio sam u Šijansku šumu. Dobro je da se ljudi druže, da se održava prvomajska tradicija. Nekada smo imali i dva slobodna dana, a sada je samo jedan, rekao nam je Vaso Popović iz Peroja. Feštu u parku obišao je i župan Valter Flego, pozdravio domaćine, pojeo pijat fažola i nastavio dalje Istrom. Za to vrijeme djeca su se igrala, a vrijedni muzičari, Duo Bevanda, zabavljali su okupljene veselim notama.
- Dobar je fažol, lipo je da se družimo, odlični su vino i fritule. Vrime nas služi, a i muzika je dobra - svaka čast Riletu. Okupljanje za Praznik rada je tradicija, a tako treba i ostati jer radnik mora znati da je taj dan posvećen njemu, da se može odmoriti, dobro pojisti i družiti se, poručio nam je Vodnjanac Aldo Alessio.
Obilježen Dana oslobođenja Rovinja
Povodom 74. obljetnice oslobođenja Rovinja, u utorak kod Spomenika palim borcima na Valdibori okupili su se mnogobrojni građani, gradski vijećnici među i djelatnici, predstavnici Udruge antifašističkih boraca i antifašista Rovinjštine i drugi.
Gradonačelnik Marko Paliaga, predsjednik Gradskog vijeća Valerio Drandić i predsjednik Udruge antifašističkih boraca Rovinjštine Branko Oplanić, uz pomoć članova Izviđačkog odreda "Tino Lorenzetto", položili su vijenac i minutom šutnje odali počast poginulima za slobodu ovog grada. "Rovinjska zajednica je dala odlučujući doprinos njezinom oslobađanju; prije svega, ustrajnim i herojskim djelovanjem partizanskih skupina formiranih pod ujedinjenim idealima osvajanja slobode, časti, humanosti, civilizacije, bratstva, poštovanja nepovredivih prava osobe, a sve s moralnom i materijalnom podrškom civilnog stanovništva, kazao je gradonačelnik Paliaga.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
